Pratite nas na facebook-u

android aplikacija
trazim posao
Preporučujemo

Sajt za nastavnike biologije Biologija za osnovce Božanstvena biologija
Violetina biologija
Riznica znanja
Volim biologiju
Ekoblogomanija

graficki dizajn

 

 

Drugi glodari

 

Kao i veverice, red Rodentia uključuje pacove, miševe i druge male sisare kao što su zamorčad. Glodari su toliko uspešna grupa delom i zbog rasporeda zuba. Imaju veliki međuprostor izmedu sekutića i kutnjaka, tako da mogu da uvuku obraze i da zatvore grlo. To im omogućuje da grizu drvo ili zemlju a da ih ne gutaju.




SEVERNOAMERIČKO BODLJIKAVO PRASE


Erethizon dorsatum

bodljikavo prase
Bodljikava prasad imaju oštre bodlje (zadebljane dlake) na zadnjici i kratkom repu da bi se njima branila.
Bodljikava prasad su noćne životinje koje provode najveći deo noći na zemlji. Međutim, ponekad se penju na drveće da pronađu hranu. Ne vide dobro, ali imaju veoma osetljiv nos za otkrivanje opasnosti. Tokom dana bodljikava prasad se odmaraju u dupljama drveća, pećinama ili napuštenim jazbinama drugih životinja. Tokom cele godine redovno se sele od jazbine do jazbine. Ne spavaju zimski san, hraneći se cele zime, ali po velikom nevremenu ostaju u jazbini.

      Bodljikava prasad žive usamljenički, ali ne brane teritoriju, iako znaju da oteraju drugu bodljikavu prasad od drveća punog hrane. Ako se nađu u škripcu, okrenu leđa napadaču i mlate bodljikavim repom. Bodlje probijaju kožu napadača i zarivaju se u njegovo telo.

      Početkom zime mužjaci traže ženke i kvase ih mokraćom pre parenja. Posle parenja ženke oteraju mužjake. Kote mladunce u leto.







KAPIBARA (VODENA SVINJA)


Hydrochaerus hydrochaeris

kapibara
Kapibare imaju telo slično zamorčetu, osim što su one mnogo krupnije i stamenije. Mužjaci imaju velike lojne žlezde na kratkoj zaobljenoj njušci.
Kapibare su najveći glodari na svetu. Žive u krdima od oko 20 članova, hraneći se danju na obalama reka i u močvarnim područjima. Iako su prilagođene za boravak u vodi, sa očima i nozdrvama visoko na glavi i sa papcima sa razapetom kožicom, kapibare ne borave dugo u vodi. Vodu uglavnom koriste kao utočište u bekstvu od predatora i kao sredstvo za rashlađivanje u vruće dane. Ako se preplaše, kapibare odlaze trkom u vodu i plivaju do utočišta plutajućih biljaka. Kada zaplivaju vide im se samo oči i nozdrve.

      Kapibare nemaju stalnih jazbina, nego spavaju u čestarima pokraj vode. Svako krdo ima nekoliko odraslih članova oba pola, kao i potomke, pri čemu se svi pridržavaju hijerarhije. Krdom upravlja jedan mužjak. Samo on može da se pari sa ženkama iz krda. Često dolazi do borbi između drugih mužjaka koji nastoje da poprave svoj status.







PATULJASTI MIŠ


Baiomys taylori

patuljasdti mis
Uši patuljastog miša su manje i okruglije nego kod većine miševa.Na leđima ima crnosmeđe dlake sa svetlijim crvenosmeđim krznom ispod trbuha.
Patuljasti miševi su najmanji glodari u Americi, jedva nešto veći od ljudskog palca. Žive u područjima u kojima im biljke i kamenje pružaju veliku mogućnost za skrivanje. Ovi miševi prave mreže puteva u rastinju i ispod kamenja, ostavljajući gomile izmeta na raskršćima. To mogu biti saobraćajni znakovi za druge miševe u njihovoj mreži. Patuljasti miševi su najaktivniji u svitanje i suton, ali se hrane i tokom dana.

      Noću spavaju u gnezdima napravljenim od bilja i grančica. Ne žive u grupama kao takvim, ali podnose prisustvo drugih miševa u blizini. Patuljasti miševi mogu da se razmnožavaju vrlo mladi. Ženke mogu da ostanu skotne posle samo mesec dana života. Razmnožavaju se tokom cele godine, često imajući nekoliko okota tokom jedne godine. Oba roditelja se staraju o mladima koji se rađaju u gnezdima unutar plitkih jama ili u zaštićenim šupljinama pod drvenim kladama ili kamenjem.







ZAMORČE


Cavia aperea

zamorče
Iako domaća zamorčad često imaju dugo, meko krzno raznih boja i dezena, divlji primerci imaju kraće i grublje krzno, koje se uglavnom sastoji od sivih, smeđih i crnih dlaka.
Zamorčad su najaktivnija u svitanje i suton. U ovo vreme većina predatora je manje aktivna zato što se njihove oči ne mogu boriti sa naglo promenljivim nivoima svetlosti. Zamorčad žive u raznim staništima i na različitim nadmorskim visinama, čak i visoko u Andima.

      Obično se odmaraju pod zemljom ili u čestarima. Mogu da iskopaju skloništa za sebe, ali radije zauzimaju rupe koje su napravile druge životinje. Kada se kreću, ovi glodari slede dobro utabane staze do područja sa obiljem hrane.

      Zamorčad žive u malim grupama ispod deset članova. Mnoge grupe mogu da se okupe oko velikog izvora hrane, formirajući tako privremeno mnoštvo glodara. Ove grupe imaju hijerarhiju, pri čemu jedan mužjak i jedna ženka vladaju drugima. Pretendanti za vrhovni položaj u grupi mogu da se bore na život i smrt. Razmnožavanje se odvija tokom cele godine.










Literatura

- Džekson, Tom: Svetska enciklopedija životinja, MUN, Zemun, 2007