Pratite nas na facebook-u

android aplikacija
trazim posao
Preporučujemo

Sajt za nastavnike biologije Biologija za osnovce Božanstvena biologija
Violetina biologija
Riznica znanja
Volim biologiju
Ekoblogomanija

graficki dizajn

 

 

Krvni sistem

Šta je posao cirkulatornog sistema?

Krvi sistem je odgovoran za transport materija po celom telu. Transportuje hranljive materije, vodu i kiseonik u milijarde ćelija a uzima otpad kao što je ugljen-dioksid koji proizvode ćelije tela. To je neverovatan autoput koji prolazi kroz celo telo i povezuje sve ćelije tela.


     Osnovni delovi krvnog sistema su:


1. Srce
2. Krv
3. Krvni sudovi (arterije, vene i kapilari)

Ulogu srca i krvnih sudova otkrio je i opisao još krajem XVI veka Leonardo da Vinči.
Najprimitivniju telesnu tečnost poznatu pod nazivom hidrolimfa srećemo kod protozoa, sunđera i dupljara. To je tečnost iz spoljašnje sredine.

     Nešto složenija je hemolimfa.Sadrži pigmente (plavi hemocijanin) i hemocite, najprimitivnije uobličene krvne elemente. Hemolimfu nalazimo kod crvi, mekušaca, zglavkara i bodljokožaca.

     Krv je neverovatna tečnost važna za funkcionisanje tela i održavanje života, koja se pumpa iz srca i stalno protiče kroz naše telo i putuje kroz kilometre arterija i vena nosivši hranljive materije, vodu ,kiseonik do svake ćelije. Ona se ponaša i kao služba za skupljanje otpada jer odnosi sve otpadne materije iz naših ćelija, a naročito nepoželjan CO2 koji se stvara kada se hrana meša sa kiseonikom da bi sagorela i iskoristila kao energija.

Krv ima i funkciju policajca u našem telu jer uništava opasne uljeze kao što su bakterije i drugi mikroorganizmi uzročnici mnogih bolesti. Često se u narodu za krv koristi izraz "tečnost koja život znači" jer je krv bukvalno materija koja spašava život.

Brzina kretanja krvi u arterijama je 10-15 cm/sec. , u venama 20 cm/sec. a u kapilarima 0.5-1 mm/sec. Vreme kruženja krvi kod čoveka je 23 sec., kod psa 16.7 sec. dok je kod konja je 31.5 sec.

Krv nije samo crvena tečnost već se sastoji od tečnog dela i uobličenih elemenata. Uobločeni elemenati su:

 

eritrociti
eritociti
limfociti
leukociti
trombociti

 

koji su suspendovani u tečnom matriksu, krvnoj plazmi. Volumen krvi odrasle osobe iznosi 6-8% od njene telesne mase. Sastav krvi zavisi od brojnih faktora, fizioloških i patoloških. Fiziološki faktori su: genetski faktori, pol, starost, životna sredina, fiziološko stanje (menstruacija, graviditet, težak fizički rad), doba dana. Različita oboljenja imaju daleko veći uticaj na sastav krvi od fizioloških faktora. sastav krvi


Krvna plazma je tečnost složenog sastava, odnosno to je vodeni rastvor organskih i neorganskih sastojaka. Koncentracije njenih sastojaka se homeostatskim mehanizmima održavaju u fiziološkim granicama. Plazma se može izdvojiti centrifugiranjem krvi kojoj je dodato antikoagulantno sredstvo. Normalna plazma je transparentna i svetložute boje. Njen pH se kreće u uskim granicama od 7.35 do 7.45. U njoj su rastvoreni:

  • elektroliti (9g/l Na+, Cl- )
  • proteini (60-80g/l; albumini,globulini,enzimi)
  • lipidi
  • ugljeni hidrati (glukoza 2.5 do 4.7 mmol/l krvi ili 80-120mg/100 ml)
  • aminokiseline
  • vitamini
  • produkti metabolizma koji sadrže azot(urea, mokraćna kiselina, kreatinin, bilirubin)
  • gasovi - kiseonik, ugljendioksid i azot
  • 90-92% plazme čini voda



eritropoeza

     Eritrociti-crvena krva zrnca su dakle uobličeni elemnti krvi pored leukocita i trombocita. Imaju oblik bikonkavnog diska koji omogućava visok odnos zapremine i površine. Nemaju jedro i većinu organela. Veoma su elastični. Kvalitativno i kvantitativno najzastupljeniji sastojak eritrocita je hemoglobin poznat i kao krni pigment.
Prosecan dijametar im je 7.5 mikrometara, a debljina 2 mikrometra. Broj eritrocita zavisi od pola, uzrasta, cirkadijalnih ritmova, laktacije, mišićnog rada. Fiziološke granice broja eritrocta:

  • Za žene: 3.5 -5.5 x 1012/l
  • Za muškarce: 4-6 x 1012/l

     Eritrociti riba, vodozemaca, gmizavaca i ptica imaju jedro, kod sisara su bez jedra (osim kamile).Proces formiranja zrelih eritrocita iz nediferenciranih matičnih ćelija, traje oko 8 dana i naziva se eritropoeza.

     U prenatalnom životu odvija se redom u jetri,slezini,limfnim čvorovima.

      Do 5.godine života u eritropoezi učestvuje koštana srž svih kostiju.

     Posle puberteta eritropoetično tkivo je koštana srž i to: pljosnatih kostiju (pršljenovi, sternum, rebra, karlica) i epifiza dugih kostiju.

     Prosečan vek eritrocita je oko 120 dana posle čega ih preuzimaju makrofage RES-a slezine, jetre, koštane srži. Tu se hemoglobin razlaže na Fe i hem. Gvožde se transferinima transportuje do koštane srži ili jetre, a hem se preko bilirubina izlučuje u žuči.

     Svako smanjnej broja eritrocita se definiše kao anemija.
Saznajte više o eritrocitima...
leukopoeza

     Leukociti se nalaze u krvi, limfi, limfnim čvorovima, vezivnom tkivu i tkivnim tečnostima .Za razliku od eritrocita, leukociti su kompletne ćelije jer imaju jedro i ćelijske organele. Životni vek im je kraći nego kod eritrocita i iznosi oko 10 dana,a istrošene ćelije fagocitiraju makrofazi u slezini. Njihova uloga je zaštitna i zasniva se na njihovoj sposonbosti fagocitoze, ameboidnog kretanja i dijapedeze . Dijapedeza označava proces kada leukociti zahvaljujući spsobnosti ameboidnog kretanja mogu napustiti krvotok prolazeći kroz ćelije kapilara i smestiti se u perivaskularno vezivno tkivo gde njihova uloga dolazi do punog izražaja. Kreću se hemotaksično. Normalne vrednosti su 4-10 x 106/l krvi.

     Leukocitoza je povećan broj leukocita. Fiziološka 10-20 x 10 9/l se javlja kod novorođenčadi, pri laktaciji, trudnoći, menstruaciji, posle obilnog obroka, teškog fizičkog rada. Preko ovih granica je leukemija. Leukopenija predstavlja smanjen broj leukocita.

Na osnovu granuliranosti citoplazme i segmentiranosti jedra leukociti se dele u dve grupe:

1. agranulirani leukociti - nemaju granulisanu citoplazmu i jedro im nije segmentisano te nazivaju i mononukleari , a pripadaju im:
   - limfocit
   - monocit
2. granulirani leukociti (granulociti), imaju granulisanu citoplazmu i segmentisano jedro, zbog čega se nazivaju i polimorfonukleari . U ovu grupa spadaju :
   - neutrofilni granulociti - citoplazmatične granule ne boje se ni kiselim ni baznim bojama
   - eozinofilni granulociti -
citoplazmatične granule boje se kiselim bojama
   - bazofilni granulociti
- citoplazmatične granule boje se baznim bojama

Saznajte više o leukocitima...

     Trombociti ili krvne pločice su male, diskoide strukture bez jedra. Oni nastaju fragmentacijom džinovske ćelije iz crvene kosne srži, megakariocita tokom procesa trombopoeze. Njihov broj se kreće od 150 x 10 6 do 300 x 10 6/l. U krvotoku žive 7 dana nakon čega bivaju fagocitirani od strane makrofaga u slezini ili plućima. Povećan broj trombocita je trombocitopoeza,a smanjen broj trombocitopenija. Trombociti imaju izuzetno složenu građu. Središnji deo ovih krvnih elemenata naziva se granulomer jer ima granuliran izgld koji potiče od organela prisutnih u njemu (malo mitohondrija,nekoliko tubula agER,malo glikogena i vrlo dosta granula) . U citoplazmi trombociti sadrže dva tipa granula. Jedan tip granula sadrži neproteinske supstance: serotonin, ATP i ADP. Drugi tip granula sadrži različite proteine. Periferni deo citoplazme se naziva hijalomer , svetlije je boje i nema organela osim perifernog prstena mikrotubula koji održavaju oblik trombocitima. Membrana je troslojna, a na periferiji citoplazme se nalazi otvoren sistem kanala kroz koje se sadržaj granula trombocita prazni u spoljašnju sredinu.

     Glavnu ulogu trombociti imaju u procesu zaustavljanja krvavljenja (hemostaza) u kičmenjaka. Oni formiraju trombocitni čep koji može privremeno da zaustavi krvavljenje iz male rane. Zahvaljujući faktorima koagulacije koje sadrže, trombociti imaju ulogu i u procesu koagulacije. Ovaj proces se odvija u saradnji faktora koagulacije koji se nalaze u:

  • trombocitima (fosfolipidni faktor),
  • tkivima krvih sudova (tkivni tromboplastin) i u
  • krvoj plazmi (fibrinogen, protrombin i krvni tromboplastin)

Rezultat toga je stvaranje krvog ugruška, tromba na mestu povrede krvnog suda. hemostaza je dakle proces sprečavanja isticanja krvi iz povređenog krvog suda, a sastoji u prevođenju krvi u stanje gela, pihtijastu masu koja se naziva krvni koagulum. Krajnji efekat procesa je prevođenje solubilnog proteina plazme fibrinogena u nesolubilni fibrilarni protein fibrin.

Kod nekih kičmenjaka,npr. ptica trombociti imaju jedro i sposobnost fagocitoze.

    



Uloge krvnog sistema kičmenjaka





- Transportna uloga   transport
-Krvni sistem ima funkciju transportnog sistema jer prenosi :

      - kiseonik i hranljive materije do ćelija u telu;

     - ugljen - dioksid i druge materije koje su proizvodi ćelijskog metabolizma do pluća i organa za izlučivanje;

     - hormone do organa na koje deluju;

      - odvodi suvišnu vodu i reguliše pH (omogućava homeostazu);

- Zaštitna uloga od virusnih i bakterijskih infekcija koju ostvaruju bela krvna zrnca (leukociti)

- Uloga u termoregulaciji ostvaruje se cirkulacijom krvi kroz kožu. Termoregulacija predstavlja sposobnost održavanja stalne telesne temperature, organizmi koji tu sposobnost imaju nazivaju se homeotermi. Za razliku od njih, poikilotermi tu sposobnost nemaju.



Osnovne osobine



      Krvni sistem svih kičmenjaka je zatvorenog tipa – sastoji se od zatvorenog sistema sudova po kojima cirkuliše krv. Cirkulacija krvi se ostvaruje zahvaljujući radu srca. Srce leži u posebnom delu celoma – perikardu koji je obložen delom peritoneuma i ispunjen tečnošću. Krvni sudovi koji dovode krv u srce su vene, dok su odvodni krvni sudovi arterije. Arterije i vene se granaju po celom telu na manje sudove, obrazujući na kraju mrežu najsitnijih kapilara, koji spajaju arterije i vene i zatvaraju krug krvne cirkulacije. Kroz zidove kapilara se vrši razmena gasova i prolaz hranljivih materija i produkata metabolizma. Izvesna količina tečnosti ostaje u tkivima i vraća se limfnim sudovima u vene. cirkulacija Progresivne promene krvnog sistema kičmenjaka bile su vezane sa izlaskom na kopno kao i sa povećanjem aktivnosti.

Krvni sistem riba



Srce riba sastoji se iz jedne pretkomore i jedne komore koja je postavljena ispred pretkomore – okrenuta je prema napred, u pravcu škrga. Od komore polazi trbušna aorta koja nosi redukovanu krv u škrge gde se ona oksiduje. Svaki par škrga snabdeven je dovodnim (nose redukovanu krv) i odvodnim (nose oksidovanu krv) arterijama. Sistem dovodne i odvodne škržne arterije svake pojedine škrge prdstavlja tzv. aortin luk. Kod embriona se javlja 6 pari aortinih lukova, dok kod adulta ostaju samo 4 para aortinih lukova. Odvodne škržne arterije se sa svake strane tela ulivaju u levi i desni koren, koji se spajaju u leđnu aortu (nosi oksidovanu krv). Leđna aorta oksidovanu krv raznosi po telu. Redukovana krv se sistemom vena vraća u srce. Tako kroz srce riba prolazi samo redukovana krv (dezoksigenisana krv) koja dolazi iz tkiva, zatim prelazi u škrge iz kojih se kao oksigenisana raznosi u ostale delove tela. Kod larvi vodozemaca krvni sistem je isti kao kod riba.

Promene kod suvozemnih kičmenjaka



     Prelaskom na kopno redukuju se škrge i javlja se plućno disanje pa se, usled toga, menja i krvni sistem. Te promene se najviše ogledaju u sledećem: - broj aortinih lukova se smanjuje, a ostvaruje se veza sa plućima;
- srce uvek ima dve pretkomore i jednu ili dve komore;
- krv cirkuliše u dva kruga (veliki i mali).

Krvni sistem vodozemaca



     Srce ima dve pretkomore i jednu komoru. U komoru dospeva kako redukovana krv iz tela tako i oksidovana krv iz pluća i kože, usled čega nastaje njihovo mešanje. Kod vodozemaca se to nadoknađuje kožnim disanjem. Vodozemci imaju levi i desni aortin luk.

Krvni sistem gmizavaca



Srce se sastoji od dve pretkomore i jedne komore. U komori se javlja pregrada koja je kod većine nepotpuna i samo u izvesnoj meri sprečava mešanje krvi. Postoje dva aortina luka: levi i desni koji se iza srca spajaju i grade aortu. Iz leve polovine komore polazi desni luk koji nosi pretežno oksidovanu krv, a iz desne polovine komore polazi levi luk sa pretežno redukovanom krvi. Prema tome, u aorti se nalazi mešovita krv. Iz desne polovine komore, pored levog luka, polazi plućna arterija koja nosi redukovanu krv u pluća na oksidaciju. Iz pluća se oksidovana krv vraća u levu pretkomoru.

Krvni sistem ptica



      Proces odvajanja puteva oksidovane i redukovane krvi je doveden do kraja – srce ptica je potpuno podeljeno na levu i desnu plovinu. Srce ptica se, dakle, sastoji od dve pretkomore i dve komore. Osim toga, ptice imaju samo jedan aortin luk i to desni koji polazi iz leve komore i nastavlja se u aortu.

Krvni sistem sisara



srce

     Srce je neverovatan orga. Otkuca oko 3 milijarde puta u toku prosečnog životnog veka. To je mišić veličine vaše pesnice,izgrađen od dve pretkomore i dve komore. Nalazi se u centru grudi pomeren malo na levu stranu. Posao mu je da pumpa i održava kretanje krvi kroz telo.Na srcu razlikujemo, bazu, vrh i tri strane (prednju, zadnju i levu). sastoji se od dve pretkomore i dve komore. Leva pretkomora je manja od desne. Leva komora gradi u celini vrh srca. Postoji samo levi aortin luk koji polazi iz leve komore i nastavlja se u aortu. Aorta raznosi oksidovanu krv po celom telu. Redukovana krv se vraća gornjom i donjom šupljom venom u desnu pretkomoru. Iz desne komore polazi plućna arterija koja redukovanu krv nosi u pluća na oksidaciju. Oksidovana krv se plućnim venama vraća u levu pretkomoru srca.
Krv, dakle, cirkuliše kroz dva kruga:
- veliki i
- mali krvotok.

      Veliki krvotok počinje u levoj komori iz koje polazi aorta. Ona raznosi oksidovanu krv po čitavom organizmu. U tkivima se ćelijama predaje kiseonik, a u krv ulazi ugljen - dioksid. Redukovana krv se šupljim venama vraća u desnu pretkomoru srca, a odatle ide u desnu komoru.

      Mali krvotok počinje u desnoj komori iz koje polazi plućna arterija koja se zatim grana na levu i desnu arteriju koje redukovanu krv odnose u pluća. U plućima se krv oksiduje (otpušta se SO2, a prima O2) i vraća plućnim venama u levu pretkomoru.

Videli smo kakav zadatak ima srce a Vaš zadatak je da sačuvate zdeavlje Vašeg srca. Postoje tri glavne stvari koje morate da zapamtite kako bi Vam srce bilo zdravo.

1. Redovno vežbajte ( šetanje. brzo hodanje, trčanje, vožnja bicikla, klizanje, plivanje...)
2. Hranite se zdravo
3. Nemojte pušiti ! Nemojte pušiti ! Nemojte pušiti ! Nemojte pušiti ! Nemojte pušiti !

 


Slične teme :

- Telesne tečnosti
- Respiratorni pigmenti
- Eritrociti
- Leukociti

 

 



Literatura

- Džekson, Tom: Svetska enciklopedija životinja, MUN, Zemun, 2007
- Šorić, Vitko: Morfologija i sistematika hordata, Kragujevac: Univerzitet, Prirodno-matematički fakultet, 2002
- Stanković, Siniša: Uporedna anatomija kičmenjaka, Beograd: Naučna knjiga, 1950
- Stanković, Siniša: Ekologija životinja, Beograd: Zavod za izdavanje udžbenika SR Srbije, 1961
- Đorović Ana, Kalezić, M: Morfologija hordata. Biološki fakultet, Beograd
- Kalezić,M: Osnovi morfologije kičmenjaka, ZUNS, Beograd, 2001
- Ratajac, Ružica: Zoologija za studente Poljoprivrednog fakulteta, PMF u Novom Sadu i MP Stylos Novi Sad, 1995
- www.bionet-skola.com