Pratite nas na facebook-u

android aplikacija
trazim posao
Preporučujemo

Sajt za nastavnike biologije Biologija za osnovce Božanstvena biologija
Violetina biologija
Riznica znanja
Volim biologiju
Ekoblogomanija

graficki dizajn

 

Leukociti

 

leukociti

Leukociti ili bela krvna zrnca predstavljaju grupu uobličenih krvnih elemenata veoma bitnih za naš imunološki sistem. Nastaju u limfnim čvorovima i koštanoj srži. Delujući zajedno obezbeđuju odbranu organizma od tumora, bakterisjkih, virusnih i parazitnih infekcija. Svi imaju sposobnost ameboidnog kretanja i fagocitoze koja im je različita i zavisi od vrste. Fagocitiraju nekrotične produkte, toksične materije, bakterije pa čak i neprepoznatljive materije iz samog organizma. Strana tela unose u svoju protoplazmu gde ih razlažu fermentima ili ih talože u limfnim organima. Karakteriše ih dijapedeza, sposobnost prelaska iz kapilara u međućelijske prostore i tkiva.U krvi čoveka ima oko 4-10 x 109/l belih krvnih zrnaca. Taj broj se povećava tokom varenja.

Svi leukociti su osetljivi na mehaničke i hemijske stimuluse pa čak i na neravnine krvog suda nastale usled kalcifikacije. Na nativnom preparatu se vide kao prozračne ćelije nepravilnog oblika. Kada se oboje (Mej-Grinvaldovim rastvorom) veoma lepo se uočava njihov oblik, veličina i jedro. Na površini imaju tanku i elastičnu membranu plazmatskog tipa koja im omogućava ameboidno kretanje. Citoplazma im je granulirana a jedro je izdeljeno na manji ili veći broj segmenata.

Svaku životinjsku vrstu karakteriše određen broj leukocita koji ima svoju minimalnu i maksimalnu vrednost.

Ribe 10 000 - 90 000
Vodozemci 200 - 300 000
Gmizavci 70 000 - 90 000
Ptice 50 000 - 2 miliona
Čovek 4 - 11 000
Majmun 6 - 8 000
Zec 8 -10 000
Konj 8 -11 000
Koza 9 - 12 000
Pacov 14 - 16 000

Usložnjavanjem organizama broj leukocita se smanjuje ! Broj leukocita, u okviru jedne vrste, može da varira što zavisi od fiziološkog stanja organizma. Njihov broj se povećava tokom intenzivnog fizičkog rada, nakon uzimanja hrane, tokom menstrualnog ciklusa i trudnoće. Svi ovi procesi zahtevaju povećanu potrošnju kiseonika ali nije dokazano da hipoksija stimuliše leukopoezu. Zbog toga se samo predpostavlja da hipoksija stimuliše leukopoezu što je i dokazano za neutrofilne granulocite čoveka. Hormon bubrega, granulopoetin odgovoran je za povećanu produkciju ovih zrnaca.

Postoji i sezonsko variranje broja leukocita kod vodozemaca i gmizavaca. U zimskom periodu broj leukocita je smanjen. Povećanje broja leukocita iznad normale naziva se leukocitoza a smanjen broj leukopenija. Svi inflamatorni procesi i tumori praćeni su povećanjem broja leukocita. Leukopenija se ređe javlja i najčešće je praćena eritro i trombocitopenijom a najčešći razlog njenog javljanja su poremećaji i malignitet kosne srži.

Prema poreklu, obliku jedra i izgledu citoplazme leukociti su podeljeni na:

1.Granulocite - u citoplazmi imaju granule sa biološki aktivnim materijama koje učestvuju u inflamatornim i alergijskim reakcijama. Granulociti su najbrojniji leukociti, obuhvataju 50-60% svih leukocita. U ranim stadijumima jedro im je potkovičastog oblika a kasnije dolazi do njegove segmentacije. U ovoj grupi razlikujemo:

            a. Neutrofile
            b. Bazofile
            c. Eozinofile

2.Agranulocite - leukociti koji nemaju granulisanu citoplazmu i čije jedro nije podeljeno na sеgmente (režnjeve) zbog čeka se još nazivaju i mononukleari. Ovoj grupi pripadaju:

            a.Monociti
            b.Limfociti mali i veliki

Procentualni udeo pojedinih leukocita je usko specifičan za svaku vrstu i naziva se leukocitna formula. Leukocitna formula se dobija iz diferencijalne krvne slike obično na 100 nađenih leukocita. Kod čoveka najveći procenat otpada na neutrofilne granulocite i to 60 - 70%

            eozinofilni čine 2 - 4%
            bazofilni 0.1 - 0.5%
            monociti 2 - 8%
            limfociti 25 - 30%

Sličnu leukocitnu formulu ima konj, mačka i pas dok kod pacova dominiraju limfociti (70-75%). Kod riba ne moraju biti zastupljene sve forme leukocita, neke mogu izostati.

Životni vek leukocita je različit kod različitih predstavnika. Predpostavlja se da on iznosi 7-8 dana (za granulocite). Za monocite se ne zna precizno, ali duže žive oni koji dijapedezom pređu u tkiva (oko 3meseca).

 

Neutrofili

 

neutrofilNeutrofili su okrugle ćelije manje više nepravilnog oblika i čine 60 - 70% od ukupnog broja leukocita. Kod čoveka su najzastupljeniji a zbog brojnosti su najmoćniji. Jedro je podeljeno na 4-5 režnjeva koji su međusobno spojeni tankim hromatinskim nitima. Kod žena, na jednom od režnjeva nalazi se jedan štapićasti produžetak, izgleda bubnjarske palice i predstavlja tzv.seksualni hromatin (Barovo telo). Prilikom bojenja jedro se boji tamnoljubičasto dok se u citoplazmi nalazi veliki broj granula koje su bledoljubičaste boje a boje se i kiselim i baznim bojama. Ovi leukociti imaju sposobnost dijapedeze tj.prelaska iz cirkulacije u tkivo. Primarna uloga im je u eliminaciji bakterijskih organizama te se smatraju prvom odbranom organizma od bakterijskih infekcija. Životni vek im je vrlo kratak i iznosi oko 6h te zbog toga koštana srž stvara oko 100 biliona neutrofila dnevno da bi se održao njihov broj u krvi.

veličina neutrofilaneutrofil
Poređenje veličine neutrofila sa eritrocitima

 

Bazofilni granulociti

 

bazofilBazofilni granulociti su po obliku i veličini identični prethodnim. Od svih granulocita bazofili se najređe sreću u perifernoj krvi. Ima ih svega 0.1 - 0.5%. Oni su i najsitniji granulociti, prečnika 8-10μm. Jedro je krupno, bubrežastog oblika, podeljeno na dva režnja, a boji se tamnoljubičasto. U citoplazmi su prisutne granule koje se boje baznim bojama u plavkasto. Granule sadrže heparin i histamin koji se oslobađaju pri zapaljenskim i alergijskim reakcijama. Heparin je antikoagulans, a histamin izaziva širenje malih krvnih sudova i povećava njihovu propustljivost, što olakšava izlazak tečnosti u tkiva. Ukoliko se organizam izloži veoma niskim temperaturama broj granula u bazofilima se smanjuje.

veličina bazofilabazofil
Poređenje veličine bazofila sa eritrocitima

 

Eozinofilni granulociti

 

eozinofilEozinofilni granulociti imaju oblik i veličinu skoro identičnu prethodnim granulocitima. U perifernoj krvi su zastupljeni sa 2 - 4%. Jedro im je podeljeno na 2-3 režnja vrlo retko na 4. Boji se tamnoljubičasto. Citoplazma je ispunjena granulama koje se boje kiselim bojama u svetloružičasto, tj.prijemčive su za kisele boje kao što je npr. eozin. Po svojoj prirodi ove granulacije su lizozomi koji sadrže peroksidaze i hidrolitičke enzime. Ovi granulociti učestvuju u eliminaciji parazitskih mikroorganizama i u alergijskim reakcijama, pri čemu se njihov broj povećava. U krvotoku ovi granulociti ostaju 8 dana a potom ameboidnim pokretima ulaze u rastresito vezivno tkivo, što je posebno karakteristično digestivni i respiratorni trakt.

velicina eozinofilaeozinofil
Poređenje veličine eozinofila sa eritrocitima

 

Monociti

 

monocitMonociti su najkrupniji leukociti i čine 2-8% od ukupnog broja leukocita. Prečnik im je 22-24μm. Jedro im je bubrežastog oblika, pomereno je u jednu stranu i svetlo je obojeno. Imaju više citoplazme nego limfociti a boje se sivo-ljubičasto. Uloga monocita je u zaštiti organizma od bakterijskih mikroorganizama. Monociti nastaju u koštanoj srži odakle odlaze u krvotok gde cirkulišu do 72 h a zatim dijapedezom prelaze kroz zidove kapilara u tkiva gde se diferenciraju u makrofage, ćelije koje imaju sposobnost fagocitoze. Monociti na površini imaju nepravilne mikrovile i pseudopodije što je znak posedovanja ameboidnog kretanja i fagocitoze. Njihov životni vek se prelaskom u tkiva produžava ali se ne zna tačno koliko. Predpostavlja se da kod čoveka on iznosi oko 3 meseca. Monociti su prvenstveno ćelije od kojih nastaju makrofazi.



 

makrofag proždire E.coli
Makrofag napada Escherichia-u coli (uvećanje 10 000x)

 

Limfociti

 

limfocit

 

Limfociti su najsitniji leukociti čija se veličina kreće 4-6μm. Čine 25-30% svih leukocita u krvi, a prisutni su i u limfi. Imaju veoma krupno centralno postavljeno jedro dok je citoplazma oskudna. Limfociti u krvotoku se dele na male (prečnika 7-8μm), i srednje (oko 12μm) koji se često nazivaju i veliki. Nastaju u timusu, slezini i limfnim čvorovima. U cirkulaciji se zadržavaju samo jedan dan a zatim ameboidnim kretanjem prolaze kroz krvne sudove i naseljavju rastresito vezivno tkivo , kao što se događa u respiratornom, digestivnom i urinarnom sistemu. Limfociti imaju glavnu ulogu u imunološkom odbrambenom sistemu organizma. Razlikujemo 2 tipa malih limfocita B i T limfocite. Od ukupnog broja limfocita 25% su B-limfociti a 75% T-limfociti.

    - Dugoživeće T limfocite (eng. Thymus - T-cells) žive 100 - 200 dana ili nekoliko godina a važni su za ćelijski imunitet. Nastaju u koštanoj srži dok se sazrevanje odvija u grudnoj žlezdi (timus). Imaju ulogu u prepoznavanju i razlikovanju stranih materija (antigena) i njihovom uništavanju. Na svojoj membrani nemaju mikrovile.

limfocit ubija celije tumora
Aktivirani limfocit ubija ćelije tumora


    - Kratkoživeće B limfocite (eng. Bone marrow - B-cells) žive 3 - 5 dana ili nekoliko nedelja. Nastanak i sazrevanje B limfocita se odvija u koštanoj srži. Nalaze se uglavnom u kori limfnih čvorova. Na svojoj površini sadže površinske imunoglobuline (IgD, IgM, IgA ili IgT) pomoću kojih prepoznaju odgovarajuće antigene. Ove ćelije stvaranja antitela koja se vezuju za patogene činioce kako bi omogućile njihovo uništavanje.

 

Leukocitopoeza

 

U najranijem fetalnom periodu leukocitopoeza se odvija u žumančanoj kesi. U srednjem trimestru trudnoće ona se premešta u jetru, slezinu i lmfne čvorove. Po rođenju pa sve do puberteta ona se odvija u crvenoj kosnoj srži svih kostiju. Tokom puberteta crvena kosna srž (boja joj potiče od hemoglobina) postaje bogata lipidima i prelazi u žutu (boja potiče od lipida) koja gubi lukocitopoeznu moć. Od puberteta pa do kraja života ona se odvija u crvenoj kosnoj srži nekih kostiju (kičmenih pršljenova, grudnici, rebrima i nešto malo u epifizama fermura ).

kostana srž goveda
Koštana srž kod goveda

Nove krvne ćelije nastaju od hematopoetičnog tkiva koje vodi poreklo od mezenhima (embrionalno vezivno tkivo iz koga nastaju sva ostala vezivna i potporna tkiva).

Od svih krvnih ćelija proizvedenih u koštanoj srži oko 25% se razvija u eritrocite a 75% je predodređeno da se razvije u leukocite. Situacija je takva jer eritrociti imaju mnogo duži životni vek od leukocita te njihova proizvodnja mora biti veća kako bi se gubici nadoknadili. Životni vek eritrocita je 120 dana a neutrofila samo 6 sati, te organizam svaki dan proizvodi oko 100 biliona neutrofila.

Krvne ćelije nastaju od primitivne pluripotentne hematopoetske matične ćelije tzv. stem ćelije (engl.stem cell) koja se nalazi u koštanoj srži. Ova ćelija ima sposobnost da se razvija u sve ćelije krvne loze ali i u niz drugih različitih ćelija. Tu neverovatnu sposobnost razvoja i diferencijacije omogućava joj bogat i raznovrstan genetički materijal. Od nje će nastati pet različitih tipova ćelija koje će imati svoj specifičan put razvoja. Ove ćelije se brzo dele i daju prekursore ćelija koje će dati zrele krvne ćelije.

Razvoju granulocita odvija se u koštanoj srži i mogu se razlikovati sledeći ćelijski stadijumi :

1. promijelocit - stadijum na kojem nije moguće razlikovati pojedine granulocite
2. mijelocit - ove forme pokazuju specifična bojenja
3. metamijelocit - struktrura koja ima bubrežasato jedro i razlikuju se sva tri tipa granulocita u zavisnosti od obojenosti njihovih granulacija.
4. sazrevanjem metamijelocita ovalna jedra prelaze u potkovičast oblik da bi se na kraju razvio
5. zreli granulocit koji ima režnjevito jedro.

Što se tiče agranuliranih leukocita, monociti nastaju od monoblasta, dok je stadijume razvoja limfocita teško razlikovati čak i na završnim stupnjevima razvoja.