Pratite nas na facebook-u

android aplikacija
trazim posao
Preporučujemo

Sajt za nastavnike biologije Biologija za osnovce Božanstvena biologija
Violetina biologija
Riznica znanja
Volim biologiju
Ekoblogomanija

graficki dizajn

 

 

Mišićni sistem

 

Sve pokrete tela, od treptaja oka do skoka u visinu, omogućuju mišići. Od mišića zavisi, čak, i varenje hrane kao i prtok krvi kroz organizam. Mišićna masa našeg tela sastoji se od tri grupe mišića.
U prvu grupu spadaju poprečno - prugasti mišići kojima upravlja mozak. Ova grupa zajedno sa skeletom i tetivama odgovorna je za sve vrste pokreta, počevši od osmeha do trčanja uz stepenice.
U drugu grupu spadaju glatki mišići - zovu se tako zbog njihovog izgleda pod mikroskopom - a njihovu funkciju predstavljaju pokreti unutrašnjih organa kojih nismo svesni, kao što su utroba ili bešika.
Treću grupu predstavlja kardijalni mišić koji čini glavni deo srca.


mišićno tkivo



mišićni sistem Mišićni sistem zajedno sa skeletnim čini aparat za kretanje; osim toga on učestvuje u mnogim fiziološkim procesima:

      - ishrani;

      - disanju;

     - cirkulaciji krvi.

Mišići se za kosti spajaju snopovima vezivnih vlakana – tetivama. Kraj tetive, najbliže centralnom delu tela, naziva se koren mišića i obično je kraći od vezivnih delova na drugom kraju. Obično je koren na jednoj strani zgloba, a vezivni deo na drugom udaljenom kraju, tako se grčenjem mišića pomera i zglob. Veza sa nervnim sistemom je ostvarena tako što je svaki mišić inervisan posebnim nervom. Tako jedan mišić može da vrši samo jednu vrstu pokreta pa su zbog toga mišići udruženi u funkcionalne grupe koje deluju antagonistički (npr. dvoglavi mišić na prednjoj strani nadlakta kod čoveka savija ruku, a troglavi na zadnjoj strani je opruža). Osim određenih kožnih mišića, koji potiču od ektoderma, svi ostali su mezodermalnog porekla. Muskulatura kičmenjaka sastoji se iz:

      - glatkih i

      -poprečno - prugastih mišićnih vlakana.

Poprečno - prugasti mišići prostiru se po celom telu, čineći veoma veliki deo ukupne mase tela - i do 25 %, čak i kod novorođenčeta. Dakle, poprečno - prugasta vlakna izgrađuju mišiće telesnog zida, glave, udova, očnih mišića i dijafragme. Kontrolišu pokrete raznih delova skeleta, uključujući i ušni mišić (stapedijus) koji radi na bubnju, sićušnoj ušnoj kosti kao i najveći butni mišić - gluteus maksimus, koji pored svoje funkcije na butini, kontroliše i zglob kuka.

     Glatka vlakna grade mišiće unutrašnjih organa, creva, bubrežnih i polnih odvoda, zida krvnih sudova i kožnu muskulaturu. Telesni mišići kolousta i riba, kao i mišići u toku embrionalnog razvića viših kičmenjaka, predstavljeni su sa dve uzdužne trake na bokovima tela. Ove trake su podeljene poprečnim pregradama (mioseptama) na veći broj segmenata (miomera).

 

Struktura mišića



     Poprečno - prugasti trakasti mišić može da se uoči kao snop grupisanog tkiva, povezanog u kompletnu celinu. Najmanji deo ovog tkiva - baza radne celine mišića - su filamenti aktin i miosin, toliko sićušni da ih je moguće videti samo pomoću mikroskopa. Proteinske su građe i često se nazivaju kontraktilni proteini. Mišići se kontrahuju po dužini, kada svi filamenti miosina prođu pored filamenata aktina.

      Filamenti se grupišu u miofibrile. Između njih nalaze se ostaci mišićnog goriva u obliku glikogena i uobičajeni proizvođači energije, mitohondrije, gde se kiseonik i hrana sagorevaju u energiju.

     Miofibrili se dalje grupišu u mišićna vlakna. Do svake ćelije dopire nervno vlakno koje ih pokreće, kada je potrebno.

     Mišićna vlakna se sama grupišu u snopove obavijene vezivnim tkivom, poput izolacije na bakarnim žicama za struju. Manji mišić može da se sastoji od samo nekoliko snopova vlakana, dok krupniji mišić može da se sastoji od stotine snopova vlakana.

     Ceo mišić je obavijen vlaknastim tkivom, kao deo strujnog kabla sa više žica.

     Nervi prolaze niz kičmu od motoričkih delova (koji kontrolišu pokrete) do kore mozga i dopiru iz kičme u pojedinačne nerve, pa do različitih mišića. Ako mišić nema svoj nerv, on gubi sposobnost da se kontrahuje i počinje da propada.

     Na površini mišića se nalaze delovi, gde se nervi vezuju za mišić. Struja nervnog impulsa, kada stigne do mišića, je veoma mala, dok su strujne promene koje se dešavaju u mišićima, kada se kontakuju, na primer, prilično velike tako da je potrebna neka vrsta pojačavanja. Prenos impulsa kontrakcije odigrava se u posebnoj ploči motoričkog kraja na mestu, gde dolazi do kontakta između nervnog i mišićnog vlakna. Strujni impuls, koji ide do nerva, ne stimuliše mišić direktno već oslobađa prenosnu hemikaliju koja se zove acetil - holin, čime se izaziva kontrakcija.

građa mišića


Snaga mišića



Klizanje filamenata miosina preko filamenata aktina je kompleksan proces u kojem serije hemijskih veza nastaje i prekida se. Za to je potrebna energija, koja se dobija sagorevanjem kiseonika i hrane u mitohondrijama, a čuva se i prenosi kao složeno jedinjenje ATP, bogato visokoenergetskim fosfatom. Kontrakcija mišića počinje dopiranjem kalcijuma u mišićne ćelije kroz veliki niz cevčica, mikrotubula, koje prolaze između miofibrila.

     Mišići, takođe, sadrže grupu vlakana, koja registruju snagu kontrakcije i onih, unutar tetiva, koje vode od mišića do kostiju, koji mere istezanje. Ova informacija, koja se ponovo upućuje u mozak, je bitna za kontrolu mišićne aktiivnosti.

razvijanje mišića




Mišići kopnenih kičmenjaka





Prelaskom na kopneni način života dolazi do promena u muskulaturi:

      - za kretanje po podlozi najveći značaj dobijaju udovi pa su njihovi mišići snažno razvijeni; u vezi sa tim, segmentisanost telesnih mišića u znatnoj meri iščezava i dolazi do formiranja pojedinih mišića; (segmentacija se i dalje može uočiti na trbušnom pravom mišiću;

      - u vezi sa razvićem grudnog koša, razvili su se međurebarni mišići.

     - kod sisara je trbušna muskulatura podeljena na grudnu i trbušnu usled izdvajanja grudne duplje od trbušne pojavom dijafragme;

      - kod ptica je naročito jako razvijen grudni mišić (m. pectoralis) koji ima značaja za letenje.

     - od mišića škržnog aparata riba, kod kopnenih kičmenjaka su se zadržali mišići koji pokreću donju vilicu, mišići ždrela i grkljana i mišići koji se raspoređuju oko očiju, usta, ušiju, na obrazima; ovi mišići čine pokrete lica i daju mu izraz.

Kod sisara je ispod kože razvijen jedan mišićni sloj koji obrazuje potkožnu muskulaturu čija je uloga pokretanje kože. Kod čoveka i primata su posebno dobro razvijeni potkožni mišići vrata i glave koji učestvuju u pokretima mimike lica. Veoma dobro razvijenu potkožnu muskulaturu ima npr. jež koji se, zahvaljujući njoj, može saviti u klupče.

 

učenik

 

 

 

 




Literatura

- Džekson, Tom: Svetska enciklopedija životinja, MUN, Zemun, 2007
- Šorić, Vitko: Morfologija i sistematika hordata, Kragujevac: Univerzitet, Prirodno-matematički fakultet, 2002
- Stanković, Siniša: Uporedna anatomija kičmenjaka, Beograd: Naučna knjiga, 1950
- Stanković, Siniša: Ekologija životinja, Beograd: Zavod za izdavanje udžbenika SR Srbije, 1961
- Đorović Ana, Kalezić, M: Morfologija hordata. Biološki fakultet, Beograd
- Kalezić,M: Osnovi morfologije kičmenjaka, ZUNS, Beograd, 2001
- Ratajac, Ružica: Zoologija za studente Poljoprivrednog fakulteta, PMF u Novom Sadu i MP Stylos Novi Sad, 1995
- www.bionet-skola.com