Pratite nas na facebook-u

android aplikacija
trazim posao
Preporučujemo

Sajt za nastavnike biologije Biologija za osnovce Božanstvena biologija
Violetina biologija
Riznica znanja
Volim biologiju
Ekoblogomanija

graficki dizajn

 

 

Ostrva

 

Budući da su tako dugo izolovana od ostatka sveta, ostrva nastoje da imaju vrste koje su se razvile nezavisno od njihovih rođaka na kopnu. Shodno tome, ostrva su prava mesta za posmatranje procesa prirodne selekcije na delu.



Ostrva, u stvari, ne predstavljaju biom zato što ona postoje u svim delovima sveta i što imaju sve moguće oblike i veličine. Na primer, Grenland, najveće svetsko ostrvo, mesto je prostranih ledenih polja koja su obrubljena tundrom. Većina ostrva nalazi se u toplijim klimama i predstavljaju tek nešto više od stena ili grebena koji štrče nekolio centimetara iznad mora.



komodski zmaj
Komodski zmajevi su najveći gušteri na svetu. Žive na nekoliko indonežankih ostrva. Krvoločni su lovci koji čekaju plen u zasedi, a napadaju i životinje koje su velike kao jeleni.


Priobalno kopno



Mala ostrva i obale uglavnom su neobična mesta za život zato što ih redovno menjaju plima i oseka. Dok život u nekoj pustinji ili na ledenoj planini može da ima izazove, priobalne životinje i biljke moraju da se bore sa uranjanjem u slanu vodu dva puta dnevno i zatim sa sušenjem na suncu i vetru. Tamo gde se kopno sastaje s morem morski svet se prilagodio tome da preživi kada ostane na suvom, dok kopnene biljke i životinje imaju načina da se bore s morskom vodom koja ih prska po ceo dan.

     Međutim, priobalni život je složeniji zato što plima i oseka ne prate dnevni obrazac nego trpe mesečne i godišnje mene na vrhuncu. Tako viši delovi obale mogu da budu potopljeni plimom dva puta godišnje dok niža područja mogu da se nađu iznad vode samo za vreme velike oseke. Svi ovi faktori utiču na vrste divljeg sveta koje žive na specifičnim obalama. Kako se krećemo prema unutrašnjosti, biljke i životinje se menjaju od toga da potpuno zavise od mora do toga da mogu da žive sasvim na kopnu. Između ove dve krajnosti priobalni svet je pozicioniran u zavisnosti od toga koliko može da se bori protiv naizmeničnog kvašenja i sušenja.

galapgos kornjače
Ima nekoliko vrsta džinovskih kornjača sa Galapagosa koje žive na pojedinim ostrvima. Neke vrste imaju sedlaste oklope koji im omogućuju da dohvate lišće visokih biljka.


Jedinstvene životinje



Dok su rubovi ostrva utočište priobalnog divljeg sveta, mnoge životinje koje žive u unutrašnjosti su prilično neobične. To je zato što su ostrva naseljena životinjama koje su tamo bile pre nego što je taj deo kopna postao ostrvo ili životinjama koje su doletele ili doplivale sa kopna. Na kontinentima će se životinja koja je uspešna u jednom staništu nastaniti svuda gde takva staništa postoje. Na primer, smeđi medvedi žive u četinarskim šumama širom sveta. Oni se nisu razvili u svim ovim mestima nego su došli iz jednog mesta. MeĐutim, kako smeĐi medvedi i mnoge druge kontinentalne životinje ne mogu da dođu do ostrva, njihovo mesto popunjavaju životinje koje se tamo originalno nalaze.

     Izvrstan primer za ovo je na Novom Zelandu, izolovanoj grupi ostrva u južnom Pacifiku. Pre nego što su ljudi došli na ova ostrva, pre otprilike 1 000 godina, a zatim u većem broju početkom XX veka, ovde su živele samo dve vrste sisara. Obe su bili slepi miševi poreklom od jedinki koje su najverovatnije preletele 2 400km iz Australije. Zanimljivo je da su ovi novozelandski slepi miševi počeli da se hrane na zemlji, živeći život sličniji miševima nego svojim krilatim rođacima. U nedostatku velikog broja sisara na Novom Zelandu su zavladale ptice. Čuveni kivi, koji koriste dugi kljun za lov insekata, živi kao mravojed ili jež. Kakapo, veliki papagaj koji ne može da leti, kopa korenje i jede biljke kao svinja ili mrmot. A kea, još jedan papagaj, živi kao pacov ili rakun, jedući sve do čega može da dođe kljunom.

     Novi Zeland je takođe stanište tuatara, male grupe gmizavaca koji se nalaze u dalekom srodstvu sa gušterima i zmijama.

lemur madagaskar
Madagaskar je stanište jedinstvene grupe primata koji se zovu lemuri. Kako je Madagaskar postao ostrvo pre nego što su se razvili majmuni, primati ovog ostrva liče primitivnijim vrstama.


Drugi ostrvski stanovnici



Ostrva Galapgos, smeštena, 1 610 km daleko od obale Ekvadora na Tihom okeanau, imaju nekoliko krajnje neobičnih gmizavaca: morske iguane, koje spadaju u retke guštere koji se hrane u slanoj vodi (pasu morsku travu) izuzetne džinovske kornjače. Ovi veliki gmizavci, za koje se smatra da žive barem 100 godina, sada su veoma ugroženi. Različiti oklopi džinovskih kornjača na raznim ostrvima Galapagosa pomogli su Čarlsu Darvinu da formuliše svoju teoriju evolucije.



valabi
Australija je izolovana od ostatka sveta toliko dugo da ima jedinstveni niz sisara, kao što je ovaj mali kengur (valabi) Budući da su torbari, oni drže mlade u torbi dok ne porastu.





Literatura

- Džekson, Tom: Svetska enciklopedija životinja, MUN, Zemun, 2007
- Šorić, Vitko: Morfologija i sistematika hordata, Kragujevac: Univerzitet, Prirodno-matematički fakultet, 2002
- Stanković, Siniša: Uporedna anatomija kičmenjaka, Beograd: Naučna knjiga, 1950
- Stanković, Siniša: Ekologija životinja, Beograd: Zavod za izdavanje udžbenika SR Srbije, 1961
- Đorović Ana, Kalezić, M: Morfologija hordata. Biološki fakultet, Beograd
- Kalezić,M: Osnovi morfologije kičmenjaka, ZUNS, Beograd, 2001
- Ratajac, Ružica: Zoologija za studente Poljoprivrednog fakulteta, PMF u Novom Sadu i MP Stylos Novi Sad, 1995