Pratite nas na facebook-u

android aplikacija
trazim posao
Preporučujemo

Sajt za nastavnike biologije Biologija za osnovce Božanstvena biologija
Violetina biologija
Riznica znanja
Volim biologiju
Ekoblogomanija

graficki dizajn

 

 

Papkari

 

Papakari hodaju na vrhovima prstiju. Njihovi papci građeni su od iste materije kao nokti i kandže - od keratina. Hodanje na vrhovima prstiju čini njihove noge veoma dugim, zbog čega je većina njih brza. Papkarski sisari spadaju u dve grupe. Perissodactyla uključuje konje, zebre, nosoroge i tapire dok Artiodactyla uključuje svinje, ovce, antilope, jelene i goveda.




BRAZILSKI TAPIR


Tapirus terrestris

brazilski tapir
Tapiri imaju zaobljeno telo koje je šire pozadi nego spreda. To im pomaže da se lakše probijaju kroz gusto rastinje kada se nađu u opasnosti. Imaju kratku dlaku po telu i usku grivu na vratu. Njuška im je duga i elastična. Mladi tapiri imaju crveno krzno sa beložutim prugama i pegama.
Brazilski tapiri,takođe poznati kao južnoamerički tapiri, provode dan u šumama sa bujnom vegetacijom. Noću izlaze na otvoreniji prostor, gde brste. Deo noći rado provode u vodi ili blatu i izuzetno su dobri plivači s obzirom na svoju veličinu. Svake noći će tapir krenuti dobro utabanom stazom do omiljenog pojila.

      Najveći deo života tapiri provode sami. Prilično su agresivni jedan prema drugome kada se slučajno sretnu. Upozoravaju se međusobno na prisustvo skičeći i obeležavajući tlo mokraćom. Brazilski tapiri se razmnožavaju tokom cele godine, ali većina se pari tokom kišne sezone, što znači da se njihovi mladunci kote pre početka kiša sledeće godine.







GVANAKO


Lama guanicoe

gvanako
Gvanako ima duge udove i vrat da bi mogli da dohvate lišce na grmlju i drveću. Imaju smeđe vunasto krzno na gornjem delu tela i na vratu, dok odozdo imaju belu dlaku.
Gvanako se smatra divljim rođakom pitomih lama i alpaka. Daleki su rođaci afričkih i azijskih kamila. Kao i kamile, gvanako su se prilagodili životu u sušnim područjima, iako njihovo omiljeno stanište - planinski pašnjaci - nije tako vruće kao stanište kamila. Kao i njihovi pitomi rođaci, gvanako su brzi trkači. Imaju više hemoglobina (pigmenta s kiseonikom) u crvenim krvnim zrncima nego bilo koji drugi sisar. To im omogućuje opstanak na visokoj nadmorskoj visini.

     Gvanako uglavnom pasu travu, ali znaju i da brste lišće na grmlju. Žive u krdima do 15 članova. Svakim krdom upravlja jedan odrasli mužjak. Kada mladi gvanako dostigne zrelost, vladajući mužjak ga otera.







ROGATA OVCA


Ovis canadensis

rogata ovca
Mužjaci rogatih ovaca imaju velike spiralne rogove koji dostižu dužinu od 1.1 m. Ženke imaju manje rogove koji su takođe manje zakrivljeni.
Rogate ovce su najčešća vrsta divljih ovaca u Severnoj Americi. Izvrsne su penjačice i često žive u području strmih i visokih stena. U ovim strmim područjima traže utočište od predatora, kao što su kuguari koji nisu dovoljno hitri da stignu ovaj plen stabilnih nogu.

      Stada rogatih ovaca mogu da broje do 100 članova. U leto odlaze na visoke pašnjake pre nego što se povuku u dolinu pred zimskim snegom. Mužjaci rogatih ovaca obično se kreću u odvojenim grupama od ovaca i jaganjaca. Ovnovi imaju strogu hijerarhiju koja se zasniva na veličini rogova. Njihove borbe su krajnje ritualne, pri čemu se protivnici bodu rogovima. Ženke vole da se pare sa ovnovima velikih rogova i odbiće udvaranje drugih ovnova.







AMERIČKI BIZON


Bison bison

bizon
Mužjaci bizona veći su od ženki. Oba pola imaju oštre, zakrivljene rogove, koji štrče iz čupave dlake na glavi.
Iako redak, američki bizon je spasen od istrebljenja. Nekada su krda od preko milion članova pasla po prostranim prerijama zapadnog dela Severne Amerike. U XIX veku lovci su ih skoro uništili u područjima gde su pašnjaci iskrčeni radi oslobađanja prostora za poljoprivredu.

      Bizoni često trljaju rogove i zadnjicu o kamenje ili debla drveća, a uživaju da se kupaju u blatu i prašini. Ovakvim ponašanjem oslobađaju se larvi muva i drugih parazita koji žive na njihovj koži.

      Zreli bikovi se kreću u grupama odvojenim od krava. Tokom sezone parenja, krajem leta, mužjaci se pridružuju ženkama. Bore se za ženke udarajući se glavama. Posle parenja bik će čuvati partnerku nekoliko dana da bi sprečio druge mužjake da se pare s njom.










Literatura

- Džekson, Tom: Svetska enciklopedija životinja, MUN, Zemun, 2007