Pratite nas na facebook-u

android aplikacija
trazim posao
Preporučujemo

Sajt za nastavnike biologije Biologija za osnovce Božanstvena biologija
Violetina biologija
Riznica znanja
Volim biologiju
Ekoblogomanija

graficki dizajn

 

 

Seobe i zimski san

 

Seobe i zimski san su dva načina pomoću kojih se životinje bore s promenama godišnjih doba i kolebanjima zaliha hrane. Zimskim snom prespavaju periode lošeg vremena kada se teško nalazi hrana, a seobama stižu do mesta gde hrane više nema.


Promena načina života



U područjima umerene klime, kao što je Evropa, godina se obično deli na četiri godišnja doba. Druga područja imaju drugačiji godišnji ciklus promena. Na primer, tropske oblasti nemaju pravih temperaturnih kolebanja, ali mnoga područja doživljavaju periode relativne suše i barem jedan period obilnih kiša u toku godine. Nasuprot tome, na dalekom severu promena između kratkog leta i duge zime je toliko nagla da, u stvari, postoje samo dva godišnja doba.

     Životinje, naravno moraju da reaguju na ove promene ako žele da prežive najteže vremenske neprilike i da na najbolji način iskorite povoljne uslove. Majmuni, na primer, stvaraju u glavi mapu svog dela šume tako da znaju gde će biti svežeg lišća posle kiša i gde će naći tvrde šumske plodove za vreme suše. Vukovi koji žive u hladnim severnim šumama love skupa u čoporima u toku hladne zime, zajedno ubijajući životinje koje su veće od njih. Međutim, kada dođe leto oni uglavnom napadaju sami, ustremljujući se na manje životinje, kao što su glodari i zečevi, koje se pojavljuju kada se sneg otopi.

Svuda na Zemlji se klima tokom godine menja u zavisnosti od godišnjeg doba. Na nekim mestima ove promene se iz meseca u mesec jedva primećuju, dok na drugima svako novo godišnje doba donosi krajnosti od vrelih leta do ljute zime, ili od bujičnih kiša do suše.



Zimski san



Razlog zbog koje vukovi nalaze ove manje životinje u leto jeste da se one iznenada pojavljuju pošto su provele zimu u udobnim jazbinama ili gnezdima. Ovo ponašanje se obično naziva hibernacija, ali postoji razlika između prave hibernacije i jednostavne pasivnosti tokom zime.

 Životinje kao što su medvedi i veverice nisu pravi zimski spavači.Iako obično spavaju u dugim periodima tokom najhladnijih delova zime, šćućurene u jazbini ili u gnezdu,one ne upadaju u duboko, nesvesno stanje hibernacije. Nesposobne da se hrane za vreme sna, ove životinje se oslanjaju na telesne rezerve sala da bi opstale u životu.Međutim, one se često bude u periodima poboljšanja vremena i izlaze da bi mokrile ili nešto pojele. Kako veverice koje žive na drveću imaju manje rezervi sala od medveda, one često posećuju skladišta hrane koja su napustila u jesen.

S druge strane, pravi zimski spavači, kao što su puhaći ili američki mrmoti, upošte ne mrdaju tokom zime. Ove životinje se u potpunosti oslanjaju na rezerve sala da bi preživele, a da bi uštedele energiju njihov metabolizam se usporava u odnosu na normalan ritam.

Samo toplokrvne životinje spavaju zimski san zato što su one glavne vrste životinja koje mogu da prežive na mestima gde je zimski san potreban. Međutim, zvečarke često provode zimu u stenovitim napuklinama i u rupama u tlu. Gmizavci i vodozemci koji žive u veoma toplim i suvim predelima imaju sopstveni oblik hibernacije, koji se naziva letnji san.

Oni se uspavljuju kada njihovo stanište postane suviše suvo. Većina se zakopava u vlažan pesak ili ispod stena, aktivirajući se ponovo tek kada kiša vrati stanište u život. Neke žabe koje spavaju letnji san čak dobijaju kožnu čauru koja čuva vlagu tela dok one čekaju da se vrate kiše.

Otkicaji srca kod životinja u zimskom snu usporavaju se čak do nekoliko u minutu. Životinja sporije diše, a temperatura njenog tela spada na samo nekoliko stepeni iznda temperature vazduha u okruženju.

Seobe



Drugi način odupiranja lošim uslovima jesu seobe. Lada je reč o seobama, nisu u pitanju nasumična lutanja, već ustaljena maršuta koja se ponavlja svake godine. Obično se radi o dvosmernom putovanju, pri čemu se životinje vraćaju tamo odakle su došle kada uslovi ponovo postanu povoljni.

Sele se sve vrste životinja, od insekata do kitova, a za to ima mnogo razloga. Većina selica taži zalihe hrane ili bezbeno mesto za podizanje mladunčadi. Na primer, kada njihova domaća teritorija postane prenaseljena, mladi leminzi u stampedu krenu preko širokih prostranstava u potrazi za njihovim staništima, ponekad smrtno stradajući na putu. Krda irvasa napštaju gole tundre kada kada se primakne zima i kreću se ka relativnoj toploti šume. Divokoze se ponašaju slično - pošto provedu leto pasući na visokim planinskim livadama, one se spuštaju ispod linije rasta drveća kada sneg počne da prekriva njihove pašnjake.

     Druge seobe se odijaju na mnogo većem planu, a u neki slučajevima ceo život jedne životinje prođe u seobama. Antilope putuju u velikim krdima preko Južne Afrike u potrazi za svežim pašnjacima. One slede davno utabane puteve, ali mogu da skrenu s puta ako trava raste na neobičnim mestima. Među najvećim selicama nalaze se kitovi koji pređu na hiljade milja od teritorija za razmnožavanje u tropima do oblasti punih hrane u blizini polova. Hladne vode oko polova pune su planktona dok su toplije tropske vode bolje mesto za rađanje.

zvecarka
Gmizavci koji žive u hladnijim delovima sveta-zvečarke, na primer - provode dugo vreme spavajući. One ne spavaju zimski san kao sisari, nego zato što mnogu da izdrže dugo bez hrane budući da im nije potrebno mnogo da bi funkcionisale usled činjenice da imaju hladnu krv.




puh
Tela životinja koje imaju pravi zimski san, kao što je ovaj puh, skoro sasvim prestaju da funkcionišu.Drugi zimski spavači, kao medvedi, ne vide se skoro cele zime, ali ne predaju se u potpunosti snu i njihova temperatura ne snižava se drastično.




kit
Kitovi kreću u najduže seobe od svih sisara.Oni se kreću od toplih terena za razmnožavanje u blizini ekvatora prema oblastima punim hrane u hladnijim vodama u blizini polova.




slepi mis
Slepi miševi provode duge periode u zimskom snu. Oni se pare pre zime, a ženke odlažu spermu u svoje telo, izbacujući je na jaja tek kada se približi proleće.




antilopa
Seobe ogromnih krda antilopa preko prostranih pašnjaka južne Afrike predstavljaju jedno od prirodnih svetskih cuda.Ove velike antilope putuju u potrazi za pojilima i novim podrucjima sveže trave. Ove seobe se ne odvijaju istim maršutama svake godine,ali krda se obicno drže utabanih staza.






Dužina dana



Kako životinje zanju da je vreme za zimski san ili za seobu? odgovor leži u promeni broja časova obdanice promenom godišnjeg doba.

     Sve životinje su osetljive na dnevnu svetlost i koriste je da podese telesne časovnike ili biološke ritmove. Ovi ritmovi utiču na sve telesne prcese, uključujući postepeno pojačavanje sezone razmnožavanja. Spavači počinju da dobijaju na težini ili odlažu hranu u skrovišta kako se dani skraćuju, a mnoge selice počinju da se uznemiruju pre odlaska na putovanje. Međutim, nisu sve seobe uslovljene brojem časova obdanice. Neke životinje, kao što su antilope i leminzi, kreću se zbog drugih ekoloških faktora, kao što je nedostatak hrane uzrokovan sušom ili prenaseljenošću.

 



Literatura

Džekson, Tom: Svetska enciklopedija životinja, MUN, Zemun, 2007