Pratite nas na facebook-u

android aplikacija
trazim posao
Preporučujemo

Sajt za nastavnike biologije Biologija za osnovce Božanstvena biologija
Violetina biologija
Riznica znanja
Volim biologiju
Ekoblogomanija

graficki dizajn

 

 

Vodozemci

 

Vodozemci su veza između riba i kopnenih životinja. Jedna osmina svih kičmenjaka spada u vodozemce. U ovu grupu spadaju žabe i daždevnjaci, kao i ređe vrste, kao što su džinovske sirene, američki daždevnjaci i slepi gušteri. Vodozemci se jednako dobro snalaze u vodi i na kopnu. Vodozemci ili amfibije (lat. Amphibia) su prvi stanovnici kopna među kičmenjacima (kopneni kičmenjaci - Tetrapoda) i istovremeno njihovi evoluciono najniži predstavnici.

 

 

 

Promena života

 

   punoglavci  Većina vodozemaca leže se iz jaja koja su položena u vodu, ili u nekoliko slučajeva, u vlažno tlo ili gnezda napravljena od stvrdnute sluzi. Kada se izlegu, mladi vodozemci ili larve žive kao potpuno vodene životinje. Oni koji se rode na kopnu odvijugaju u najbližu baru ili ispadnu iz gnezda u reku. Larve žaba zovu se punoglavci. Punoglavci u početku nemaju noge. Plivaju koristeći dugi rep koji ima peraju sličnu ribljoj koja prolazi celom dužinom tela. Kako rastu, larvama niču noge. Obično zadnje noge počinju da rastu prve, posle čega sledi par prednjih nogu. Odrasle žabe nemaju rep, a posle nekoliko prvih meseci rep punoglavca počinje da se upija u telo - ne otpada. Svi odrasli salamnderi zadržavaju rep, a one vrste koje ceo život provode u vodi često zadržavaju peraju duž repa, skupa sa ostalim delovima, kao što su škrge, što je karakteristika koja se češće viđa u larvenoj fazi.


Oblik tela

 

      Larve vodozemaca izlegu se sa spoljnim škrgama, ali tokom rasta mnoge (uključujući žabe i većinu salamandera koji žive na kopnu) razvijaju unutrašnje škrge. Kod većine kopnenih vrsta ove unutrašnje škrge se na kraju zamenjuju plućima. Vodozemci su takođe sposobni da apsorbuju kiseonik direktno preko kože, naročito preko tankog i vlažnog tkiva u ustima. Veliki broj kopnenih salamndera dobija sav kiseonik na ovaj način zato što nemaju pluća. Sve odrasle žabe vraćaju se u vodu da legu jaja, koja često odlažu u želatinoznoj masi zvanoj žablji mrest. Nekoliko vrsta salamndera ne leže jaja, nego ženke drže oplođena jaja u svom telu. Larve se razvijaju unutar jaja, hraneći se bogatim žumancetom i ne izlegu se dok ne dostignu odraslu formu.

Odrasla forma

 

      Većina odraslih vodozemaca ima četiri uda, sa četiri prsta na prednjem paru i pet na zadnjem. Za razliku od životinja koje žive na kopnu, kao što su gmizavci ili sisari, njihova koža je gola i meka. Koža zelenih žaba je glatka i vlažna dok žabe krastače imaju bradavičav izgled. Koža mnogih salamandera je svetle boje, sa šarama koje se često menjaju tokom cele godine. Promena boje pre sezone parenja signal je da je salamander spreman za parenje. Mnoge žabe takođe imaju svetlu boju kože. Iako se nijanse boje njihove kože mogu znatno menjati pod različitim nivoima svetlosti, ove boje obično nisu signal za parenje drugim žabama. U pitanju je signal predatorima da je žablja koža premazana smrtonosnim otrovom. Dok žabe krastače obično imaju mrke boje, mnoge takođe luče toksične materije da bi odbile predatore. Ove materije se često nakupljaju u nabreklim bradavicama koje prskaju kada je krastača napadnuta.



Opšte karakteristike


Kao rezultat prilagođavanja na suvozemni način života najveće promene pretrpeli su njihov respiratorni i krvni sistem. U razviću su ipak vezani za vodu – oplođenje je spoljašnje i jaja i larve se razvijaju u vodi.

      Većina vodozemaca ne vodi brigu o svom potomstvu mada ima i onih kod kojih je to veoma dobro razvijeno. Tako mužjak žabe primalje (Alytes abstetricans) oplođene jajne ćelije nosi prilepljene za zadnje noge sve dok se iz njih ne izlegu mladunci, dok mužjak južnoameričke žabe Rhinoderma darwini jaja smešta u rezonatorske kese. Slično njemu ženka američke žabe (Pipa dorsigera) na leđima ima komorice u koje smešta jaja sve do izleganja mladih.

     Larve se od odraslih jedinki razlikuju po tome što:
- dišu na škrge;
- nemaju noge već plivaju pomoću pljosnatog, dugačkog repa.
Posle preobražaja (metamorfoza) larve postaju pravi kopneni kičmenjaci koji:
- dišu plućima i preko vlažne kože;

     - Koža im je , za razliku od isključivih kopnenih kičmenjaka (amniota), pokrivena tankim rožnim slojem ili kutikulom bez dodatnih rožnih tvorevina. U njoj se nalaze, mnogobrojne sluzne žlezde čiji produkt, sluz, održava kožu uvek vlažnom i ljigavom što omogućava da se preko nje odvija kožno disanje. - Crevo se završava kloakom.
- Srce se sastoji iz dve pretkomore i jedne komore. Imaju mali i veliki krvotok. Kroz njihovo srce protiče mešovita krv.
- Razvili su se od šakoperki, grupe izumrlih riba. Najstariji poznati vodozemci su izumrli stegocefali.

Podela vodozemaca


Svi današnji (recentni) vodozemci pripadaju potklasi Lissamphibia, koja se deli na tri reda:
  • 1. red beznogi vodozemci (gimnofioni) ili Apoda (Gimnophiones) - najpoznatiji predstavnik je cecilija (tropski, crvoliki vodozemac); telo im je pokriveno koštanim pločicama po čemu se razlikuju od svih ostalih vodozemaca;

  • 2. red repati vodozemci ili Urodela (Caudata) – imaju rep tokom čitavog života;
    Predstavnici:

         - daždevnjak,

         - mrmoljak,

         - čovečija ribica; čovečija ribica je neoteničan oblik (neotenija – pojava sticanja polne zrelosti na larvenom stupnju);

  • 3. red bezrepi vodozemci (žabe) ili Anura (Batrachia, Salientia)– u odraslom stadijumu bez repa; razvice putem metamorfoze, larva punoglavac;
    Predstavnici:

         - zelena žaba,

         -krastava žaba,

         - gatalinka.

jaja zabe
Vodozemci moraju odlagati jaja pored nekog izvora vode. U većini slučajeva, jaja se odlažu direktno u baru ili močvaru. Punoglavci se razvijaju unutar želatinastog jajeta i zatim se izlegu pošto nestane hrane u žumancetu jajeta.

 

 

punoglavci

Vodozemci počinju život izgledom koji se sasvim razlikuje od odrasle forme. Najveći deo vremena ove larvene forme, kao što je ovaj žablji punoglavac, žive u vodi, polako se razvijajući u odraslu formu, dobijajući noge i pluća tako da mogu da žive na kopnu.

 

 

zaba

Posle prvih nekoliko nedelja punoglavac dobija sitne zadnje noge. Kako noge rastu dugački rep se postepeno upija u telo. Prednje noge se pojavljuju pošto se zadnje formiraju.

 

 

zaba

Odrasle žabe mogu da žive u vodi ili na kopnu. Vodene žabe imaju razapete kožice za plivanje na
nogama dok one na kopnu imaju snažne noge za skakanje i penjanje. Sve žabe se moraju vratiti
nekom izvoru vode da bi se parile.

 

učenik

 

 

 

 




Literatura

- Džekson, Tom: Svetska enciklopedija životinja, MUN, Zemun, 2007
- Šorić, Vitko: Morfologija i sistematika hordata, Kragujevac: Univerzitet, Prirodno-matematički fakultet, 2002
- Stanković, Siniša: Uporedna anatomija kičmenjaka, Beograd: Naučna knjiga, 1950
- Stanković, Siniša: Ekologija životinja, Beograd: Zavod za izdavanje udžbenika SR Srbije, 1961
- Đorović Ana, Kalezić, M: Morfologija hordata. Biološki fakultet, Beograd
- Kalezić,M: Osnovi morfologije kičmenjaka, ZUNS, Beograd, 2001
- Ratajac, Ružica: Zoologija za studente Poljoprivrednog fakulteta, PMF u Novom Sadu i MP Stylos Novi Sad, 1995
- www.bionet-skola.com