Pratite nas na facebook-u

android aplikacija
trazim posao
Preporučujemo

Sajt za nastavnike biologije Biologija za osnovce Božanstvena biologija
Violetina biologija
Riznica znanja
Volim biologiju
Ekoblogomanija

graficki dizajn

 

 

 

Životinje Azije, Australije i Novog Zelanda

 

 

kolaž



Azija je najveći kontinet na svetu, prostirući se na oba pola zemaljske kugle, dok je Australija, ostrvo između Indijskog okeana i Pacifika, najmanji kontinent. Kako je Australija ostrvo, njen divlji svet je izolovan milionima godina i danas se životinje koje tamo žive sasvim razlikuju od onih koje žive u Aziji i dalje. Dok je Azija zavičaj sisara kao što su slonovi, orangutani, divlji konji i kamile, Australija je nastanjena kengurima, vombatima i oposumima. Većina australijskih sisara nosi mladunce u torbi, a neki čak polažu jaja kao gmizavci. Gmizavci i vodozemci Australije sličniji su onima koji žive u Aziji, ali uopšte nisu obični. Možda najneobičniji od svih gmizavaca, tautara, živi na Novom Zelandu, grupi ostrva u južnom Pacifiku. Ovi drevni gmizavci nemaju živih rođaka nigde na svetu.

Zbog veličine i položaja, Australija ima brojne pa i vrlo različite ekosisteme, od pustinja, stepa i savana preko umerenih područja do tropskih šuma. Jedinstven ekosistem čini 2012 km dug Veliki koralni greben. Ovaj koralni greben ispred severozapadne obale Australije UNESCO je proglasio svetskom baštinom.

Na kopnu Australije ekološku ravnotežu ozbiljno ugrožavaju životinjske vrste koje ovamo doneo čovek. Tako su lisice, mačke i psi doprineli izumiranju više vrsta malih torbara, kopitari uništavaju osetljivo tlo, dok su radi lova uveženi divlji kunići velika konkurencija domaćim biljojedima.

 

 


mapa

 

 

Salamanderi i srodnici

Salamanderi mogu da se nađu i u vodenim i u kopnenim staništima, iako im je za opstanak neophodna voda u ranoj fazi života. Mladi salamanderi dišu preko spoljnih škrga. Kada dostignu zrelost, salamanderi razvijaju pluća i počinju da udišu vazduh, ali takođe mogu da apsorbuju kiseonik preko kože, što im omogućuje da provode duge periode pod vodom... Detaljnije >>>

Žabe i krastače

Žabe i krastače, kolektivno poznate kao bezrepašice, daleko su najpoznatije od tri grupe vodozemaca. Odrasle bezrepašice karakteriše nedostatak repa, koji se gubi prilikom preobražavanja punoglavca u odraslu žabu. Punoglavci se hrane uglavnom algama i biljnom materijom dok odrasle žabe jedu insekte i druge životinje. Odrasle žabe takođe imaju jake zadnje noge koje upotrebljavaju za skakanje.... Detaljnije >>>

Kornjače

Među najstarijim preživelim grupama gmizavaca prve su se razvile kornjače pre otprilike 200 miliona godina. One su se od tada vrlo malo promenile, što znači da su građa njihovog tela i način života veoma uspešni. Kornjače žive i na kopnu i u vodi, a sve vrste polažu jaja na kopnu. .... Detaljnije >>>

Tuatara

Iako izgleda kao tipičan gušter, tuatara je, u stvari, pripadnik potpuno odvojene grupe gmizavaca koji su poznati kao Rhynchocephalia, čiji je ona jedini preostali primer... Detaljnije >>>

gušter sa čipkom

Gušteri

Najraznovrsnija i najrasprostranjenija grupa gmizavaca sastoji se od 3000 vrsta guštera. Oni variraju u veličini od samo nekoliko centimetara do skoro 3 metra, a pokazuju i veliku raznolikost u obliku, boji i navikama ishrane. Od beznogih rijaša do šumskih stanovnika koji "lete" sa drveta na drvo, gušteri uspevaju da sebi obezbede mesto gotovo svuda na zemlji... Detaljnije >>>

zeleni arborealni piton

Zmije

Veoma razvijene zmije su strašni i smrtonosni predatori za životinje svih veličina, od insekata do antilopa. Zmije ne mogu da žvaću hranu, ali mogu da razdvoje dve polovine čeljusti i da progutaju ceo plen. Neke vrste zmija proizvode najjače prirodne otrove na svetu, ali su one u manjini i samo delić ovih gmizavaca predstavlja pretnju ljudima...Detaljnije >>>

garijal

Krokodili

Malo izmenjeni od vremena dinosaurusa, krokodili su poznati po podlosti i surovosti kada love.Uprkos krvožednoj slavi, ženke krokodila su veoma brižne majke. One čuvaju prilaze svojim gnezdima, pomažu mladuncima da se izlegu iz jaja i odnose ih u vodu. Uprkos tome što provode mnogo vremena u vodi, krokodili su takođe spretni na kopnu i mogu da trče brže od ljudi... Detaljnije >>>

 

leopard

Mačke

Razne vrste mačaka mogu se naći u najrazličitijim staništima širom zemaljske kugle. Velike mačke se razlikuju od malih po nekoliko vidljivih karakteristika, iako veličina ne mora da bude jedna od njih. Međutim, sve mačke širom sveta dele istu elastičnu, gipku elganciju i hitrinu, sjedinjenu sa instinktima za ubijanje i sa kandžama oštrim kao britva... Detaljnije >>>

dingo

Psi

Žilave i prilagodljive, krupnije vrste pasa uglavnom su čoporativna stvorenja koja žive u velikim i složenim društvenim grupama, to jest u čoporima. Srodstveno poašanje u čoporima je uobičajeno i važno je za stabilnost odnosa između životinja u istoj grupi. U takvo ponašanje spada lizanje, cviljenje i mahanje repom - karakteristike koje se lako vide kod pripitomljenih pasa.... Detaljnije >>>

panda

Medvedi

Medvedi su najveći mesojedi na kopnu. Međutim, mnogi medvedi konzumiraju visok procenat biljne hrane - kod nekih vrsta to je čak 95%. Medvedi imaju sitne oči, male uši i veliku njušku. Njihovo čulo mirisa je neverovatno dobro razvijeno, što im mnogo pomaže dok traže hranu i dok love. Medvedi su izuzetno jaki tako da jednim udarcem mogu da razbiju ljudsku lobanju... Detaljnije >>>

samur

Mali mesojedi

Mali mesojedi obično imaju dugo, elastično, žilavo telo i veoma su efikasni predatori, često ključni za kontrolu populacije glodara. Kako su veoma prilagodljive životinje, oni su uspeli da se nasele u raznovrsna staništa - od jezerskih i morskih vidri do rakuna i lasica, od kojih neke sada žive s ljudima u gradovima... Detaljnije >>>

zlatni hrčak

Glodari

Glodari su najveća grupa sisara na svetu, sa preko 2000 vrsta koje žive u najraznovrsnijim staništima. Uz nenamernu pomoć ljudi mnogi glodari su uveliko proširili svoj životni prostor. Svi glodari imaju veoma naročite sekutiće koje koriste za glodanje. Ovi zubi rastu tokom celog života životinja da bi nadoknadili trošenje usled glodanja tvrdog materijala...Detaljnije >>>

Slepi miševi

Slepi miševi su druga po veličini grupa među sisarima - sa 977 vrsta - i jedini sisari koji mogu stvarno da lete. Slepi miševi žive u svim umerenim i tropskim područjima na svetu, a zbog sposobnosti da lete naselili su čak i daleka okeanska ostrva. Kao vrsta nisu ravnomerno rasprostranjeni po svetu. Na primer, ima preko 100 vrsta voćnih slepih miševa koji žive po Indoneziji i Novoj Gvineji...Detaljnije >>>

azijski slon

Slonovi i srodnici

Prvi preci slonova nastali su u Africi pre otprilike 40 miliona godina. Od ove praistorijske porodice razvile su se dve različite grupe: mastodonti i moderna slonovska porodica.Srodnici azijskog slona pojavili su se u Africi, a zatim su se proširili u Aziju i Evropu. Slonovi imaju malo srodnika. Smatra se da dele pretke sa mrmotima i morskim kravama - dugonzima i manatima...Detaljnije >>>

nilgaj

Kopitari

Kopitari se dele u dve glavne grupe prema obliku kopita. Perissodactyla, u koje spadaju konji, zebre, tapiri i nosorozi, imaju kopita sa neparnim brojem prstiju, pri čemu najveći deo težine životinje pada na srednji prst. Artiodactyla, nasuprot njima, imaju paran broj prstiju i uključuju životinje kao što su jeleni, goveda, antilope, svinje, kamile, žirafe i nilski konji...Detaljnije >>>

 

 
azijski slon

Arborealne rovčice

Arborealne rovčice nisu u bliskom srodstvu sa drugim rovčicama i svrstavaju se u potpuno drugu grupu ili red koji se zove Scandentia. Arborealne rovčice su važna grupa sisara zato što su se od njihovih predaka razvili primati. Za razliku od drugih rovčica, one imaju krupne oči i dobar vid, a izgledaju više kao veverice sa dugom njuškom...Detaljnije >>>

azijski slon

Primitivni primati

Iako ovi primati imaju jednostavniju društvenu strukturu i manji mozak od majmuna, po pitanju drugih stvari oni su dobro prilagođeni svojim staništima. Postoji 57 vrsta primitivnih primata, od kojih većina živi na Madagaskaru, dok neki žive u tropskom delu Azije. Svi oni su noćni stanovnici drveća i karakterišu ih velike, okrugle uči...Detaljnije >>>

orangutan

Čovekoliki majmuni

Postoji samo jedna vrsta velikog čovekolikog majmuna koji živi van Afrike - orangutan sa Sumatre i Bornea. Nasuprot tome, svih 11 vrsta manjih čovekolikih majmuna ili gibona, živi u tropskoj Kini i jugoistočnoj Aziji. Kao ni veliki čovekoliki majmuni, ni giboni nemaju rep i kreću se po drveću klateći se ...Detaljnije >>>

nosati majmun

Majmuni

Oko 96% vrsta majmuna Starog sveta živi u južnom delu centralne Azije, jugositočnoj Aziji, Japanu i Indoneziji, gde su poznati kao languri i makaki. Većina majmuna starog sveta živi u vrućoj, tropskoj klimi, ali nekoliko vrsta, kao što su japanski makaki, mogu se naći u vrlo hladnim staništima na severnim geografskim širinama. ...Detaljnije >>>