Pratite nas na facebook-u

android aplikacija
trazim posao
Preporučujemo

Sajt za nastavnike biologije Biologija za osnovce Božanstvena biologija
Violetina biologija
Riznica znanja
Volim biologiju
Ekoblogomanija

graficki dizajn

 

 

 

Životinje Evrope i Afrike

 

 

kolaž





Evropa i Afrika su odvojene Sredozemnim morem i mada je ta vododelnica negde široka samo nekoliko milja, ova dva kontinetna se veoma razlikuju, kako u smislu klime tako i u smislu životinjskog sveta.

Evropa u stvari, uopšte nije kontinent; ona je veliko poluostrvo koje se prostire od Uralskog gorja do Atlanskog okeana na zapadnom kraju azijske kopnene mase. Afrika je nekad takođe bila spojena sa Azijom. Sada je potpuno odsečena veštačkim Sueckim kanalom, ali mnoge životinje koje se nalaze u Africi žive i u delovima Azije. Divlji svet Evrope mogao bi izgledati sasvim obično u poređenju sa mnogim drugim delovima sveta. Mnoge životinje koje su nekad tamo slobodno siktale, kao što su lavovi i medvedi, sada su istrebljene ili su veoma retke.

Afrika je, s druge strane, poznata po svom divljem svetu. Ona je dom najveće kopnene životinje, afričkog slona, kao i veliki majmuna i mnogih drugih različitih vrsta. Pa da ih bolje upoznamo...




mapa

 

 

vatreni salamander

Salamanderi i srodnici

Od živih vodozemaca salamanderi i daždevnjaci su najsličniji predačkim vodozecima koje poznajemo iz fosilnih ostataka. Salamanderi tipično imaju grublju kožu i sposobniji su za preživljavanje van vode zato što imaju žlezde koje održavaju vlagu kože. Oni su takođe često svetlije boje i naoružani su otrovima za odbijanje predatora... Detaljnije >>>

avetinjska žaba

Obične žabe i žabe krastače

Širom sveta postoji preko 4000 vrsta žaba i krastača - preko deset puta više od salamandera i daždevnjaka. Žabe se često prepoznaju po dugim nogama, skakutavom kretanju i glatkoj, često svetloj koži. Krastače su, s druge strane, često tamnosmeđi, bradavičavi vodozemci koji pre hodaju nego što skaču. Međutim, mnoge žabe i krastače je teško razlikovati jednu od druge. ... Detaljnije >>>

evropska barska kornjača

Vodene i kopnene kornjače

Kopnene, barske i vodene kornjače pojavile su se na Zemlji pre otprilike 200 miliona godine. Kopnene kornjače imaju kupolast oklop. Barske kornjače teže da žive u slatkoj vodi dok vodene žive u moru, iako to nije uvek slučaj, a često se ove dve vrste svrstavaju u istu grupu. Barske i vodene kornjače imaju ravniji oklop od kopnenih kornjača; one takođe imaju noge s kožicom ili peraje i obično su mesojedi. ... Detaljnije >>>

kameleon

Gušteri

Od svih gmizavaca na svetu 80 procenata su gušteri i zmije. Gušteri mogu da pokreću i gornju i donju vilicu, što im pomaže da se pozabave i većim plenom i da ga lakše progutaju. Mnogi od njih takođe poseduju sposobnost da izgube rep ako ih napadnu predatori; specijalne kosti u repu se rastave mišićima i rep se odvoji od tela. Ovo se zove autotomija.... Detaljnije >>>

nilski krokodil

Krokodili

Poslednji živi pripadnici drevne grupe poznate kao arhosauri, krokodili su se malo izmenili od vremena dinosaurusa. Dvadeset pet preživelih vrsta stoje kao testament uspehu građe krokodilskog tela. Debela, ljuskasta koža drži predatore na odstojanju, a specijalni respiratorni sistem omogućuje im da se kriju pod vodom po pet časova u jednom mahu, dok ih snažne ralje čine zastrašujućim predatorima... Detaljnije >>>

bumsleng

Zmije

Zmije ne mogu da žvaću hranu, nego moraju da gutaju celu. Mogu da jedu veliki plen zahvaljujući savršeno prilagođenim vilicama koje dislociraju po želji. Odvajanjem donje od gornje vilice zmije mogu da razjape usta oko životinja koje su veće od njihove glave.... Detaljnije >>>

karakal

Mačke

Od svih mesojeda mačke imaju najveći procenat mesa u ishrani. Tipično za mačke je da love samo noću, koristeći oštro čula sluha, vida i njuha kojima lociraju i prate plen. Kada se nađu na udaljenosti sa koje mogu da skoče na plen, one otvaraju svoje zakrivljene kandže, koje služe zato da drže plen dok mačka zadaje zadnje fatalne ujede u vrat zubima oštrim poput sečiva...Detaljnije >>>

šarena hijena

Hijene

Hijene su čvrsto građeni, dugonogi i dugovrati mesojedi s velikim šapama koje imaju jastučiće i s kratkim, čupavim repom. Njihove prednje noge su duže od zadnjih, a njihovo čupavo krzno je prugasto ili šareno. Postoje četiri vrste, od kojih sve žive u Africi. Prugasta hijena, koja je najrasprostranjenija vrsta, živi još i u Turskoj, na Srednjem istoku i u delovima Indije.... Detaljnije >>>

afrički lovački pas

Psi

Postoji nekoliko pripadnika porodice divljeg psa, Canidae, uključujući afričkog lovačkog psa, etiopskog vuka, lisice i šakale. Duge noge i njuške omogućuju ovim sisarima da jure i love plen. Većina njih ima kosmat rep i šape sa po četiri prsta pozadi i po pet napred. Mali kanidi su usamljeni lovci, kanidi srednje veličine love sami ili u malim porodičnim grupama, a veliki kanidi love u velikim grupama. ... Detaljnije >>>

kuna belica

Mali mesojedi

Neki od malih mesojeda, mustelida, su veoma brzi i efikasni lovci. Mogu da savladaju plen mnogo veći od sebe. Mustelidi su usamljenici i brane svoje teritorije na sve strane. Njihovo dugo, gipko telo, kratke noge i oštre kandže ukazuju na činjenicu da su često vešti penjači, sposobni da stignu do najnedostupnijih mesta, ostavljajući tako plenu malo mesta za skrivanje...Detaljnije >>>

trakasti mungos

Mungosi i mačkolike životinje

Mungosi, cibeti i genete čine grupu mesojeda koji se nazivaju viveridi. Opšte uzev, viveridi imaju dugo, vitko telo sa kratkim nogama i oštrom njuškom. Mogu se podeliti u dve grupe. Mungosi imaju lastičasto telo i žive u velikim zajednicama na otvorenom prostoru, dok genete i cibeti više liče na mačke i uglavnom žive sami u gustim šumama... Detaljnije >>>

crvena veverica

Glodari

Rodentia, sa preko 2000 vrsta rasprostranjenih po celoj zemaljskoj kugli, predstavljaju daleko najveći red sisara. Svi glodari imaju duple gornje sekutiće nalik dletu. Ovi sekutići rastu neprestano tokom celog života, pa mogu da glođu bilo šta bez mogućnosti da se istroše.... Detaljnije >>>

mali slepi miš

Slepi miševi

Sa skoro 1000 vrsta, slepi miševi čine jednu od najvećih grupa među sisarima, a žive u skoro svim umerenim i tropskim delovima sveta. Oni su jedini sisari koji su istinski ovladali letenjem, a više od polovine vrsta koristi eholociranje za plovidbu vazduhom i za hvatanje plena noću. Različiti slepi miševi specijalizovali su se da jedu insekte, voće, krv, ribu i sitne životinje. ...Detaljnije >>>

mravojed

Mravojed i pangolin

Novija naučna istraživanja su pokazala da mravojed i pangolin, uprkos činjenici da dele neku površinsku sličnost i ponašanje, nemaju zajedničko poreklo. U stvari, oni se danas svrstavaju u posebne grupe. Možda nije iznenađenje da su se sisari specijalisti za tamanjenje mrava rezvili nezavisno nekoliko puta, obzirom na obilje mrava koji žive u skoro svim staništima na svetu... Detaljnije >>>

zebra

Kopitari i papkari

Reč je o velikoj grupi sisara biljojeda koji se dele u dve glavne grupe u zavisnosti od toga da li imaju neparan ili paran broj prstiju na nogama. Variraju u veličini od sitnog istočnoindijskog srndaća koji je lakši od jednog kilograma do masivnih nosoroga i nilskih konja koji mogu da budu teški po nekoliko tona. Kopitari i papkari su važni za ljude budući da su pripitomljene kao radne životinje i kao životinje koje obezbeđuju hranu i odeću....Detaljnije >>>

šimpanza

Čovekoliki majmuni

Postoje četiri vrste čovekolikih majmuna: orangutan iz jugoistočne Azije i šimpanza, bonobo i gorila iz Afrike. Postoje tri rase gorila, iako nije izvesno da li je reč o posebnim podvrstama. Čovekoliki majmuni su najbliži životinjski srodnici čoveka. Ljudi dele 98 odsto genetskog koda sa čovekolikim majmunima. Naš zajednički predak - Kenyapithechus - živeo je pre 15 miliona godina...Detaljnije >>>

sivi pavijan

Majmuni

Postoji skoro stotinu vrsta majmuna koji žive u Starom svetu (Afrika i Evroazija). Majmuni Starog sveta pripadaju porodici Cercopithecidae. Većina vrsta majmuna je dobro prilagođena na život na drveću i mogu da se kreću veoma hitro, skačući sa grane na granu. Većina majmuna živi u tropskim predelima, gde lišća i voća ima tokom cele godine, tako da ove aktivne životinje stalno imaju hrane... Detaljnije >>>

indri

Primitivni primati

U ovu grupu spadaju neki od najspecijalizovanijih sisara na svetu. O njima se govori kao o primitivnim zato što obično imaju jednostavniju društvenu strukturu od drugih primata i zato što su srodniji sisarima koji se hrane insektima, od kojih su se razvili svi primati. Takođe poznati kao pramajmuni, primitivni primati mogu se naći u tropskim predelima Afrike, Azije i Madagaskara... Detaljnije >>>

afrički slon

Slonovi i srodnici

Postoje samo dve žive vrste slonova: afrički i indijski. U izumrle vrste spadaju vunasti mamut i patuljasti slon. Iako postoje neka neslaganja među naučnicima, smatra se da su najbliži srodnici slona morske krave i mrmoti, od kojih nijedna vrsta ne liči mnogo slonovima. Međutim, sličnosti u kodovima DNK otkrivaju njihovo zajedničko poreklo.... Detaljnije >>>

smeđi zec

Zečevi

Postoji 54 vrste zečeva i kunića, od kojih sve pripadaju istoj porodici, Leporidae. Žive u mnogim delovima sveta, a neke vrste su uvedene u područja daleko od zavičajnih staništa. Strogo govoreći, "zec" je ime dato pripadnicima roda Lepus, dok se o svim drugim vrstama u ovoj porodici govori kao o kunićima... Detaljnije >>>

jež

Insektojedi

Insektojedi su široko rasprostranjena grupa malih sisara, od kojih svi imaju veoma pokretljive noseve, male oči i relativno malen mozak. Uglavnom su usamljene i noćne životinje, koje se većinom hrane insektima, glistama i drugim beskičmenjacima. Njihovi zubi su lepo uobličeni za hranjenje insektima, dugi sekutići služe za držanje plena a oštri kutnjaci za bavljenje njegovim tvrdim telom...Detaljnije >>>

mediteranska medvedica

Morski sisari

Pošto su osvojili kopno, neki sisari su se vratili na more. Neki, kao što su foke i morski lavovi, vode pretežno vodeni život, ali većina dolazi na kopno da rađa. Drugi su potpuno raskrstili sa zemaljskim životom. Najprilagođenija grupa morskih sisara, koja obuhvata kitove, pliskavice i delfine, spadaju u red Cetacea... Detaljnije >>>