Pratite nas na facebook-u

android aplikacija
trazim posao
Preporučujemo

Sajt za nastavnike biologije Biologija za osnovce Božanstvena biologija
Violetina biologija
Riznica znanja
Volim biologiju
Ekoblogomanija

graficki dizajn

 

 

 

Životinje Severne i Južne Amerike

 

kolaz

Severna i Južna Amerika prostiru se od pustih ledenih polja Arktika do burne obale Kejp Horna, koja skreće u južni okean.

Veliki broj različitih životinja nastanio se u Severnoj i Južnoj Americi zato što ovi kontineti raspolažu veoma raznovrsnim staništima. U njih spadaju vlažne šume Amazona - najveća džungla na svetu ; spržena pustinja Atakama - najsuvlje mesto na svetu ; i talasaste nizije američkog divljeg zapada.

 

Amerika je dom mnogim rekorderima među životinjama. Najveći svetski jelen, los, čest je stanovnik četinarskih šuma Kanade i severnog dela Sjedinjenih Država. Američki aligator je najveći gmizavac u Severnoj Americi.

Najveći mesojed, kodijački medved, živi na ostrvu Kodijak na Aljasci. Najveći svetski glodar, kapibara, živi u amazonskim kišnim šumama, a najveća zmija na svetu, zelena anakonda, živi u močvarama širom tropske Južne Amerike. Životinje Južne Amerike su jedinstvene na svoj način. Klimatska i vegetacijska raznovrsnost dobra su osnova i za životinjsku raznovrsnost. Neverovatne prašume basena Amazona, suva Atakama u Čileu, sneg i vulkani na planinskim vrhovima Anda obiluju životinjskim svetom. Jedinstvenost životinja Južne Amerike ogleda se u njihovoj prilagođenosti staništu. Lenjost životinja Južne Amerika je još jedna zajednička osobina inače vrlo retko prisutna u životinjskom carstvu. Zmijski car, jedna od najsmrtonosnijih zmija, kajman, gmizavac mesožder, gušteri poput iguana i baziliska su neki od najpoznatijih stanovnika Južne Amerike.

Severna Amerika je treći po veličini kontinent. Uključuje Kanadu, Grenland, SAD, Meksiko, Centralnu Ameriku i ostrva u Karipskom moru. Klima i pejzaž su veoma raznovrsni a samim tim i životinjski svet. Pa da ih bolje upoznamo...

mapa

 

 

aksolotl

Salamanderi

Salamanderi i daždevnjaci su vodozemci sa repom. Svi oni imaju noge, iako je nekoliko vrsta izgubilo jedan par ili zadržalo udove. Kao svim vodozemcima, salamanderima je potrebna izvesna količina vode da bi se razmnožavali. Neke vrste su potpuno vodene dok druge žive sasvim na kopnu. Mnoge vrste su zaista vodozemne, provodeći prvi deo života u vodi i živeći na kopnu i u vodi kada odrastu... Detaljnije >>>

jagodasta žaba

Obične žabe i žabe krastače

Žabe i žabe krastavice (ili krastače) čine najveću grupu vodozemaca, zvanih Anura. Krastače su bolje prilagođene kopnenim staništima sa debljom, bradavičastom kožom koja sprečava dehidraciju, dok obične žabe imaju tanku, glatku kožu kojoj je stalno potrebna vlaga. Većina vrsta sledi sličan životni ciklus. Repate larve zvani punoglavci legu se iz jaja zvanih ikra i razvijaju se u vodi pre nego što im niknu noge, pre nego što izgube rep i izađu na kopno... Detaljnije >>>

aligatorska kornjača

Vodene i kopnene kornjače

Vodene i kopnene kornjače žive na Zemlji preko 200 miliona godina.One pripadaju grupi gmizavaca koji postoje otkada su dinosaurusi lutali Zemljom. Njihovo meko telo zaštićeno je oklopom . Ne postoji velika razlika izmedu vodenih i kopnenih kornjača, osim što prve žive u vodi dok se druge drže kopna... Detaljnije >>>

zelena anola

Gušteri

Gušteri su gmizavci koji pripadaju istoj grupi kao i zmije. Žive širom sveta osim na Antarktiku, naročito u mestima koja su previše vruća ili suva da bi uspevali sisari. Glavna grupa američkih guštera su iguane, u koje spadaju bazilisci i anole. Rasprostranjeniji gušteri, kao što su geko i skink, takođe žive u Americi, naročito u Južnoj... Detaljnije >>>

američki aligator

Krokodili

Krokodili spadaju u staru grupu gmizavaca. Ova grupa uključuje krokodile, aligatore, kajmane i garijale. Svi oni žive u vodi ili blizu nje. Većina u Severnoj i Južnoj Americi spada u grupu aligatora ili kajmana. U stvari samo jedna vrsta aligatora - kineski aligator - živi van Amerike. Američki krokodili obično su veći od svojih rođaka aligatora i kajmana, a vrlo su retki... Detaljnije >>>

smaragdni udav

Zmije

Zmije su beznožni gmizavci koji su se prilagodili življenju u većini staništa na Zemlji. Nema ih jedino u polarnim predelima i visoko u planinama. U okeanima ih ima u nekim tropskim morima. Sve zmije love živ plen koji je karakterističan za odabrano stanište. Među poznate američke zmije spadaju zvečarke i zelena anakonda... Detaljnije >>>

kuguar

Mačke

Mačke pripadaju porodici sisara Felidea. Postoje dve glavne grupe. Rod Panthera obuhvata velike mačke, kao što su lavovi i tigrovi, dok rod Felis obuhvata male mačke, uključujući domaću. Većina američkih mačaka spada u drugu grupu, pri čemu je jaguar jedina velika mačka u Americi. Danas se većina retko viđa, a nekima preti istrebljenje... Detaljnije >>>

grivasti vuk

Psi

Domaći psi pripadaju porodici Canidae koju dele sa sličnim životinjama, kao što su vukovi (od kojih potiču), lisice i šakali. Većina vrsta divljih kanida živi u velikim porodičnim grupama koje se nazivaju čopori. Pseća društva su veoma složena zato što ove životinje moraju da sarađuju da bi opstale. Love zajedno i naizmenično se staraju o mladunčadi.... Detaljnije >>>

crni medved

Medvedi

Najveći kopneni mesojed, kodijački medved - podvrsta smeđeg medveda - živi u Severnoj Americi. On je ogromna, dlakava životinja koja naraste do 3m visine. Uprkos ogromnoj veličini i snazi, medvedi uglavnom nisu opaki predatori kakvim ih mnogi smatraju. Većina ih jede više biljke nego meso, a obično su bojažljive životinje, nastojeći da se drže dalje od ljudi... Detaljnije >>>

američka kuna

Mali mesojedi

Većina malih mesojeda pripada porodici Mustelidae. Mustelidi su raznovrsna grupa, uključujući vidre, lasice i jazavce, koji su prilagođeni na način života u vodi, na drveću i pod zemljom. Najveći i najuspešniji mustelidi žive u Americi, gde ih nalazimo od ledenog severa do vlažnih... Detaljnije >>>

rakun

Rakuni

Rakuni i njihovi srodnici pripadaju porodici sisara koja se zove Procyonide. Procionidi su male prilagodljive životinje koje se hrane i lešinom. Mnoge od njih žive na drveću, ali one najuspešnije - rakuni - žive uglavnom na zemlji. Većina procionida živi u Americi, gde su rasprostranjeni od severnih šuma Kanade do vlažnih, tropskih močvara Amazona... Detaljnije >>>

siva veverica

Veverice

Veverice i njihovi bliski srodnici, kao dabrovi, mrmoti i rupari, svi spadaju u glodare, pa su zato srodni pacovima i miševima. Veveričja porodica broji preko 350 vrsta koje se nalaze u dve glavne grupe: veverice pozemljuše koje borave na zemlji ili pod njom, i arborealne vrste - leteće veverice , one koje žive na drveću. Američke veverice imaju tri pozemljuše: mrmot, dabar i prerijski pas... Detaljnije >>>

kapibara

Drugi glodari

Kao i veverice, red Rodentia uključuje pacove, miševe i druge male sisare kao što su zamorčad. Glodari su toliko uspešna grupa delom i zbog rasporeda zuba. Imaju veliki međuprostor izmedu sekutića i kutnjaka, tako da mogu da uvuku obraze i da zatvore grlo. To im omogućuje da grizu drvo ili zemlju a da ih ne gutaju...Detaljnije >>>

slepi miš šatordžija

Slepi miševi

Slepi miševi se svrstavaju u red sisara Chiroptera. Oni su jedini sisari koji zaista lete. Njihova krila su sastavljena od tankih membrana kože razapete između izduženih ruku i nogu. Većina slepih miševa aktivna je noću i "vide" svet preko zvuka. Oni emituju zvukove i tumače jeku koja se odbija da bi stvorili sliku okoline... Detaljnije >>>

gvanako

Papkari

Papakari hodaju na vrhovima prstiju. Njihovi papci građeni su od iste materije kao nokti i kandže - od keratina. Hodanje na vrhovima prstiju čini njihove noge veoma dugim, zbog čega je većina njih brza. Papkarski sisari spadaju u dve grupe. Perissodactyla uključuje konje, zebre, nosoroge i tapire dok Artiodactyla uključuje svinje, ovce, antilope, jelene i goveda...Detaljnije >>>

belorepi jelen

Jeleni

Jeleni spadaju u grupu papkarskih sisara koji žive širom severne hemisfere. Pripadaju sisarskoj porodici Cervidae. Po formi i navikama jeleni su slični afričkim rogatim antilopama, koje su, u stvari, srodnije ovcama i govedima. Međutim, umesto rogova, jelenima rastu parošci. Kod većine vrsta imaju ih samo mužjaci, a za razliku od rogova koji ostaju celog života, parošci u jesen otpadaju...Detaljnije >>>

smeđi kapucin

Majmuni novog sveta

Ovi majmuni se tako zovu zato što Amerika obuhvata Novi svet. Oni su jedini primati koji žive u Americi, većina u Južnoj, sa samo nekoliko vrsta koje stižu do Srednje Amerike i Meksika. Majmuni Novog sveta razlikuju se od majmuna Starog sveta na dva načina: imaju spljošten nos sa šire razmaknutim nozdrvama i većina ih ima rep za hvatanje za grane... Detaljnije >>>

armadil

Armadili i srodnici

Armadili, mravojedi i lenjivci spadaju u grupu sisara koja se zove Xenarthra ( ranije zvana Edentata, što znači bezuba). Većina pripadnika ove grupe živi u Južnoj i Srednjoj Americi. Samo jedna, dugonosi aramdil, živi čak i u Teksasu. Ove životinje su klasifikaciono srodne jedna drugoj, ali ne dele očite zajedničke fizičke karakteristike, osim jedinstvenih kostiju koje ojačavaju ... Detaljnije >>>

veliki kunic

Kunići

Kunići, zečevi i pike spadaju u red sisara Lagomorpha. Većina Lagomorfa koji žive u Americi nalazi se severno od Meksika. Za razliku od njihovih rođaka u Evropi, većina američkih kunića ne kopa jazbine. Kao i zečevi, obično se skrivaju iznad tla. Jedini kunić koji kopa svoju jazbinu jeste patuljasti kunić koji je istovremeno najmanji kunić na svetu... Detaljnije >>>

blarina brevicauda

Insektojedi

Insektojedi pripadaju redu sisara Insectivora. Prvi sisari koji su razvili mlade u materici pripadali su ovoj grupi, a većina insektojeda još liči ovim malim, primitivnim životinjama. Međutim, insektojedi su se razvili za život u širokom spektru boravišta, uključujući podzemna, nadzemna, vodena i ledena staništa.... Detaljnije >>>

vodeni oposum

Torbari

Torbari su grupa sisara koji nose mlade u torbi na trbuhu, a ne u utrobi kao posteljični sisari. Velika većina torbara živi u Australiji i Novoj Gvineji, ali nekoliko vrsta živi u Americi. Međutim, fosilni ostaci su naveli zoologe da veruju da su se torbari najpre razvili u Južnoj Americi i zatim proširili u Australaziju...Detaljnije >>>

beluga

Delfini i kitovi

Kitovi i delfini pripadaju redu sisata Cetacea. Spadaju u dve velike grupe: bezubi i zubati kitovi. Umesto zuba, bezubi kitovi imaju rožnate pločice obložene jakim dlakama za filtriranje hrane, a uključuju perajare i prave kitove. Zubati kitovi love plen, a uključuju delfine, pliskavice, orke (kitove ubice) i glavate uljarke...Detaljnije >>>

ćubasta foka

Foke i srodnici

Foke, morski lavovi i morski konji su perajari - pripadaju redu sisara Pinnipedia. Potomci su zemaljskih predaka koji su bili mesojedi. Medutim, čini se da foke mogu samo izdaleka da budu srodnici morskih lavova i konja, uprkos slicnom izgledu. Kao drugi sisari, perajari imaju debeo sloj masti ispod kože, koja ih štiti od hladnoce dok plivaju u hladnoj vodi... Detaljnije >>>